Pregovori o implementaciji izbornih rezultata na nivou zajedničkih institucija moraju da počnu odmah, i to uz poštovanje Dejtonskog sporazuma. U suprotnom, možemo se zapitati da li BiH sve više postaje zarobljenik neriješenih odnosa u Federaciji, poručuje potpredsjednik SNSD-a, Nikola Špirić. Upozorava da odugovlačenje koje dolazi sa bošnjačke strane, neće donijeti ništa dobro.
“Pristup koji se odnosi na implementaciju izbornih rezultata, upozorava da bošnjačke političke partije, nacionalne ili građanske provenijencije, vode unutarstranačke ratove i razgovore kako bi obezbijedili što širu bošnjačku većinu naspram srpske i hrvatske. Da li je to strah ili nesposobnost, ne znam, ali i jedno i drugo nas gura na marginu civilizacije,” rekao je Špirić.
Iako je rok za imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH uveliko probijen, nema naznaka kada bi to pitanje moglo da bude riješeno. Najnovije uslovljavanje stiglo je od hrvatskog člana Predsjedništva, Željka Komšića, koji je od Milorada Dodika tražio, i nije dobio, podršku za usvajanje godišnjeg nacionalnog programa za NATO. Vlast na nivou zajedničkih institucija nekoliko mjeseci funkcioniše u tehničkom mandatu. Neobična je i činjenica da je politički sve čisto a da, iako se buni i za mnogo manja pitanja, međunarodna zajednica sada ćuti, poručuje lider Ujedinjene Srpske.
“Nesastavljanje vlasti kada imate sve elemente i pravljenje pravnog nasilja i pozivanje na nešto što je legitimno u ovom momentu je tolerisano od OHR-a, Evropske komisije i moćnih zemalja koje su garanti Dejtonskog sporazuma. Zar nam to ne govori da je to neka zajednička akcija usmjerena protiv Republike Srpske,” kaže Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.
Oni Hrvati koji novog hrvatskog člana Predsjedništva ne smatraju legitimnim predstavnikom svog naroda, problem takođe vide u bošnjačkoj strani. U Federaciji BiH su, tvrde, previranja između bošnjačkih stranaka. Ništa manji problem nije ni u formiranju federalnog Doma naroda jer se čeka Ustavni sud koji treba da odluči po apelaciji stranaka o ustavnosti odluke CIK-a o raspodjeli mandata. Dok se to ne desi, ni Dom naroda BiH ne može da bude konstituisan. Što se tiče HDZ-a, stvari su jasne. Dragan Čović kaže da je njegova stranka, kada je riječ o Savjetu ministara, postigla dogovor sa srpskim predstavnicima, a sada pregovaraju sa bošnjačkim čija međusobna neslaganja, smatra Čović, predstavljaju kočnicu.
“To je trebalo već završiti, evo vidite sad malo igre, nadmudrivanja. U svakoj varijanti to ne treba izaći iz prvog mjesca, ja ne vidim razlog da se taj posao ne završi. Što se tiče vlade Federacije više puta sam govorio i ponoviću. Bez pitanja potpunog definisanja Izbornog zakona, a to je naložio Ustavni sud kad je mijenjao i stavio van snage neke odredbe, mi nećemo imati partnera koji to razumije u federalnoj Vladi,” kaže Čović.
Centralna izborna komisija pisala je urgencije na adrese četiri kantonalne skupštine koje još nisu dostavile liste za izbor delegata u federalnom Domu naroda. Što se tiče nivoa zajedničkih institucija, poslije odgađanja druge sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koje je tražio SNSD zbog opstrukcija izbora predsjedavajućeg Savjeta ministara, novih poteza nije bilo.
