Srpsko kulturno i prosvjetno društvo “Prosvjeta” uručilo je “Povelju Prosvjete” francuskom humanitarcu Arnu Gujonu, koji je istakao da su Srbi na Kosovu i Metohiji svjesni istorijske uloge koju imaju i inspiracija su kako se treba boriti u životu.
“Povelja Prosvjete” – priznanje koje se tradicionalno povodom dana Svetog Save dodjeljuje “istaknutim pojedincima koji su u službi srpskog naroda” – uručeno je u prostorijama ovog udruženja ovogodišnjim dobitnicima.
Gujon, koji je osnivač i predsjednik humanitarne organizacije “Solidarnost za Kosovo”, godinama posvećeno radi i na očuvanju i afirmaciji srpske kulture i tradicije.
“Svakako da mi mnogo znači priznanje ovako uglednog udruženja kakvo je `SKPD `Prosvjeta`, koje postoji već 117 godina”, rekao je Gujon za “Sputnjik”.
On je rekao da je rad i djelovanje “Prosvjete” na očuvanju jezika, pisma, kulture, tradicije srpskog naroda veoma važan, naročito danas, kada su svi ti elementi potisnuti i na margini su našeg društva i javnosti.
“Ako ne čuvamo kulturu, ona će postepeno nestajati, a to znači da će nestati sve naše vrednosti koje smo nasledili od predaka. Zato mi je posebna čast što sam se danas našao u društvu ljudi koji se time bave, jer to iziskuje veliku hrabrost i posvećenost”, rekao je Gujon.
Prema njegovim riječima, danas se u svijetu dešava potiskivanje svih kultura svih naroda, naročito malih, ali to je slučaj i u Francuskoj i u Njemačkoj i u Italiji, vjerovatno i u zemljama van Evrope, mada se to posebno primjećuje u Evropi.
“Imam osećaj da radim nešto korisno i dobro, a što je u skladu sa mojim vrednostima. Smatram da svako treba na svom nivou to da radi, u svim gradovima u Srbiji, u svim zemljama u Evropi. To je zajednička borba za očuvanje naših specifičnosti, a različitosti našeg kontinenta jesu najveće bogatstvo koje imamo”, rekao je Gujon.
Kada je riječ o tome da je postao jedan od glavnih promotera akcije “Njegujmo srpski jezik”, Gujon je naveo da se “stvarno zaljubio u srpski jezik kad je počeo da ga uči”.
“Veoma je lep, širok je rečnik, ima gipkost koju francuski jezik nema. I mnogo sam srećan što sam postao deo projekta `Negujmo srpski jezik` i što ćemo u saradnji sa Ministarstvom kulture i udruženjem `Izražajnost` voditi `Karavan kulture` širom Srbije”, rekao je on.
On je dodao da će na taj način biti pokazano na terenu, prije svega mladima, da je njegovanje maternjeg jezika, ljepote izgovorene riječi nešto što je za njih i važno i što će im biti potrebno čime god da se bave u budućnosti.
Kada je riječ o zabrani ulaska na Kosovo i Metohiju, koju mu je prije nekoliko mjeseci uvela Priština, Gujon je rekao da vjeruje da će ta zabrana uskoro biti ukinuta.
On je rekao da Srbi na Kosmetu treba da sačuvaju srpsku kuturu i da njeguju svoj jezik, navodeći da oni svojim postojanjem to dokazuju, činjenicom da žive tamo, da žele da opstanu na svojim ognjištima.
“Ti Srbi su svesni istorijske uloge koju imaju i zbog toga su mi baš oni na neki način bili inspiracija kako se treba boriti u životu, kako se treba ponašati u teškim trenucima, u teškim vremenima. Srbi sa Kosmeta su mi dali snagu da već 14 godina radim ovo što radim”, rekao je Gujon.
