Pozitivan uticaj na razvoj privrede i poslovnog okruženja u Republici Srpskoj usljed smanjenja obima sive ekonomije, unapređenja kontrolnih inspekcijskih postupaka i rast prihoda od kazni u milionskom iznosu na godišnjem nivou trebalo bi da budu glavni efekti predloženih izmjena i dopuna Zakona o fiskalnim kasama, ocijenilo je Ministarstvo finansija Srpske.
U obrazloženju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama navedeno je da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona sadržan u potrebi unapređenja kontrolnih inspekcijskih postupaka u oblasti prometa robe i usluga s ciljem suzbijanja sive ekonomije, što je kao prioritet definisano i Programom ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2019. do 2021. godine.
– Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima poslovanja, ali je najizraženija u oblasti prometa robe i usluga. Јedan od najjačih alata za borbu protiv sive ekonomije jeste stvaranje uslova za evidentiranje prometa robe i usluga i uspješna kontrola tog prometa putem fiskalnih kasa – navedeno je u obrazloženju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama koji je Vlada usvojila nedavno na prijedlog Ministarstva finansija.
U obrazloženju koje je dalo Ministarstvo finansija istaknuto je da predložene izmjene i dopune zakona neće dovesti do dodatnog izdvajanja sredstava iz budžeta Srpske i jedinica lokalne samouprave niti vanbudžetskih fondova, već da će donijeti rast prihoda.
– Ukoliko se pođe od pretpostavke da će većina obveznika radije prihvatiti plaćanje novčane kazne u roku od 48 časova, da je do sada novčana kazna iznosila 1.000 KM, odnosno 500 KM za preduzetnike, kao i da je u 2018. godini mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena za 517 poreskih obveznika, može se očekivati rast prihoda od novčanih kazni u iznosu oko 1,2 miliona KM na godišnjem nivou – navedeno je u obrazloženju.
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama predviđene su promjene i koje se tiču zabrane obavljanja djelatnosti i novčanih kazni za prekršaj učinjen prilikom registrovanja prometa i izdavanja fiskalnih računa.
Ovim nacrtom produžava se rok na koji je moguće izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti sa dosadašnjih 15 na 30 dana.
Predviđeno je da mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće biti izrečena ako poreski obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalne kase u roku od 48 časova od izvršenja prekršaja plati izrečenu novčanu kaznu.
U slučaju da Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da je obveznik u roku od godinu dana od dana prethodno izvršenog prekršaja ponovo napravio isti prekršaj, izriče mu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 60 dana.
U Ministarstvu finansija pojasnili su da maksimalne kazne koje su predviđene predloženim izmjenama zakona od 20.000 KM za pravna lica, odnosno 10.000 KM za fizička lica i 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu nikada ne mogu izreći inspektori Poreske uprave, već isključivo sud ukoliko poreski obveznk zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu.
– Inspektor Poreske uprave može izreći isključivo minimalne kazne od 10.000 KM za pravno lice, 5.000 KM za fizičko lice i 2.000 KM za odgovorno lice – istakli su u Ministarstvu finansija.
U Ministarstvu finansija su podsjetili da je Zakonom o prekršajima propisano da će počinilac prekršaja, ukoliko plati novčanu kaznu u roku od osam dana od dana izricanja, biti oslobođen polovine iznosa kazne.
— To znači da ukoliko inspektor Poreske uprave izrekne novčanu kaznu pravnom licu, a on je plati u roku od 48 časova, protiv njega neće biti sprovedena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, a platiće 50 odsto minimalne propisane kazne što iznosi 5.000 KM, a za odgovorno lice 1.000 KM – naglasili su u Ministarstvu finansija i dodali da će pod istim uslovima fizičko lice platiti 2.500 KM.
U Ministarstvu finansija su istakli da obaveza registrovanja prometa putem fiskalnih uređaja nije mijenjana i svi koji su bili obveznici do sada i mogli su da budu sankcionisani novčanim kaznama, sa tom sankcijom mogu biti suočeni i poslije usvajanja zakona samo u uvećanom iznosu.
Od obaveze registrovanja prometa putem fiskalnih kasa su, između ostalih, izuzeti samostalni preduzetnici koji obavljaju djelatnost starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti, zanatsku djelatnost kao mali preduzetnici, poljoprivredna gazdinstva i taksi prevoznici koji tu djelatnost obavljaju kao mali preduzetnici.
Izuzeti su i mali preduzetnici koji se bave zanatskom djelatnošću kao što su obućari, frizeri ili kozmetičari i na njih se ne može odnositi novčana kazna, kao što to ni do sada nije bio slučaj.
Prag za ulazak u sistem PDV-a, a time i obavezu evidentiranja prometa putem fiskalnih kasa iznosi 50.000 KM prihoda na godišnjem nivou.
