PČELE ZA OKRŠAJ S KOMŠIJOM Prijedorčani za kućne ljubimce biraju magarce, anakonde i otrovne pauke

Načelnik Odsjeka komunalne policije grada Prijedora Darko Avramov rekao je danas na javnoj raspravi o novoj odluci o držanju i zaštiti domaćih životinja i kućnih ljubimaca da bi primjeri iz prijava koje komunalna policija zaprima svakodnevno mogle biti najbolji izvor informacija po kojima bi trebalo urediti ovu oblast.

On je istakao da su svi amandmani koje je Odsjek komunalne policije grada Prijedora uputio na novu odluku o držanju i zaštiti domaćih životinja i kućnih ljubimaca proistekli iz rada na terenu, te da njihovo iskustvo pokazuje da nema dovoljno propisanih mjera ni dovoljno strogih kazni.

– Dovede čovjek magarca na sred gradskog trga i naplaćuje slikanje. Mi nemamo mjere da ga natjeramo da očisti javnu površinu koju je koristio u komercijalne svrhe. Ljudi kao kućne ljubimce imaju anakonde od po četiri metra i otrovne paukove čiji ujed može biti smrtonosan. Pčelar drži 20 košnica pčela, ali problem nastaje kad se posvađa s komšijom i stavi pčele na među, a komšija alergičan na ubod pčele. I tu su nam ruke vezane – naveo je Avramov.

On je dodao da ljudi napasaju krupnu stoku u krugu bolnice gdje muve ulaze u sobe pacijentima, da poje čitava stada goveda na rijeci Sani nedaleko od gradskog kupališta, da drže pse na terasi u radno vrijeme i psi laju od sedam ujutro do četiri popodne, a komšija prima infuziju ili je teški bubrežni bolesnik, da drže svinje ispod terase, da prirodnim đubrivom zagađuju bunare vode za piće ili ga odlažu uz ogradu kako bi komšije bile što bliže izvoru neugodnih mirisa.
– Ovo su sve primjeri iz prijava kakve komunalna policija zaprima svakodnevno i zato mislim da bi te prijave mogle biti najbolji izvor informacija po kojima bi trebalo urediti oblast jer su to sve pitanja sa terena – naglasio je Avramov. On je rekao da nova odluka o držanju i zaštiti domaćih životinja i kućnih ljubimaca mora biti prihvatljiva za sve građane i mora predvidjeti sve situacije.

Foto: A. P./RAS Srbija

– Kao i u svemu, u držanju životinja uglavnom nema problema dok se ne naruše međuljudski odnosi i dok se komšije ne posvađaju, a tada smo često svjedoci postupaka koji se vode i po šest mjeseci, najviše zbog preplitanja nadležnosti subjekata uključenih u ovu oblast – rekao je Avramov.

On je pozvao radnu grupu zaduženu za izradu nove odluke da detaljno još jednom prođe sve odredbe i da se više obrati pažnje na dubinu materije koja se uređuje zbog toga što se površnim pristupom neće riješiti ništa, odnosno da se propišu i mjere za kojima se neće posezati dok god se ne iscrpe sve druge, ali da ima i tih rigoroznijih zbog zasad nerješivih situacija.

Zoran Bulić iz preduzeća “Komunalne usluge” Prijedor rekao je da rok prijave izgubljenog psa treba drastično smanjiti sa propisanih osam dana na 24 časa, između ostalog i zbog opasnosti napada tog psa, kao i da takve slučajeve treba prijavljivati upravo higijeničarskoj službi ovog preduzeća.

– U novom pravilniku o radu te službe, koji se paralelno donosi sa ovom odlukom, treba izbrisati da mi vršimo eutanaziju, jer to rade doktori veterine, a treba ga zanoviti u mnogim drugim odredbama jer datira još iz 2009. godine – dodao je Bulić.

On smatra da treba stroge kazne propisati za vlasnike životinja koji ih napuštaju kada vide da se ne mogu brinuti o njima, a kritikovao je i udruženja za zaštitu životinja koja su veoma glasna kada kritikuju, a danas se niko od njih nije pojavio na javnoj raspravi koja uređuje oblast za koju su oni direktno zainteresovani.
Veterinarska inspekcija zatražila je da se broj pasa koje jedan vlasnik može držati izvan prve i druge zove ograniči na četiri.

Milorad Rauš iz Lovačkog udurženja “Mrakovica” zatražio je da se, osim mikročipovanjem, uvaži i dalje mogućnost obilježavanja pasa tetovažama na uhu, kao i da se nova legla i dalje prijavljuju samo kinološkim društvima, a ne i veterinarskm stanicama, dodajući da bi dvostruka evidencija bila bespotrebna.

Vlasnik psa Đoko Knežević rekao je da odlukom treba propisati da svi službenici koji se bave identifikacijom pasa na terenu treba da imaju čitače čipova jer su oni nekad pod kožom, a ne na ušima, pa postoji bojazan da se svrstaju u lutalice. On je zatražio da se briše odredba da psi ne mogu u lifotve, jer ne odgovara starijim i osobama sa invaliditetom, te da se nakon višegodišnjih najava predvidi jedan ili više prostora za izvođenje pasa.

Javnu raspravu organizovalo je Odjeljenje za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove grada Prijedora na zahtjev Skupštine grada.

SRNA/Srpskainfo