Zašto su nam danas potrebne više doze vitamina “D”

Osim dobro poznatog zaštitnog učinka na mišiće i kosti danas se govori o svestranim učincima vitamina D, a prepoznati su njegovi povoljni učinci na imunosni, nervni, endokrini i kardiovaskularni sistem

Kod više od jedne milijarde ljudi u svijetu bilježe se niski nivoi vitamina D

Foto: Ilustracija

Vitamin D smatra se najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je ta drevna molekula usko vezana uz blagostanje svakog oblika života – od fitoplanktona do ljudske vrste.

Iako je fiziološka uloga vitamina D pretežno vezana uz zdravlje koštanog sistema, biološka svojstva tog relativno jednostavnog spoja sežu puno dalje od održanje homeostaze kalcija i fosfora.

Istodobno s industrijalizacijom i urbanizacijom, izlaganje ljudi sunčevom zračenju postaje sve rjeđe, što uz nizak prehrambeni unos rezultira učestalo niskim serumskim vrijednostima vitamina D u populaciji.

Kod više od jedne milijarde ljudi u svijetu bilježe se niski nivoi vitamina D pa se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D i razmatraju se ozbiljne posljedice tog stanja na javno zdravstvo.

Studije pokazuju da je čak 40 – 50 procenata stanovništva u našem području u nedostatku vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tokom zimskih mjeseci.

Tačnije, u području sjeverne hemisfere koncentracije 25-OH D veće su u ljetnim mjesecima (april-septembar), a niže u zimskim (oktobar-mart). To je i rezultat jedne studije obavljene u Hrvatskoj na skupini žena u postmenopauzi.

Zato se u ovom periodu preporučuje uzimanje dodataka vitamina D jer su i njegovi dobri izvori u hrani vrlo ograničeni. U ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevu svjetlu.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani jesu ulja iz jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), plodove mora, gljive shiitake, goveđu jetru i žumanjak jajeta.

Međutim, ukupni unos vitamina D hranom u prosjeku je vrlo malen, iznosi svega 20 procenata od ukupnih dnevnih potreba. Stoga su edukacija stanovništva, nadomjesna primjena vitamina D i praćenje koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina posebno važni za zdravlje ljudi.

Osim dobro poznatog zaštitnog učinka na mišiće i kosti danas se govori o svestranim učincima vitamina D, a prepoznati su njegovi povoljni učinci na imunosni, nervni, endokrini i kardiovaskularni sistem.

Vitamin D razmatra se kao prevencija i potporna terapija brojnih bolesti, a pravovremeno prepoznavanje nedostatka tog vitamina te pravilna nadomjesna primjena esencijalni su za uspješnost terapije.

Rizične skupine

Rizične skupine za pojavu hipovitaminoze D uključuju osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu (osobito dojenčad) i osobe koje žive na prostorima veće geografske širine (iznad 40° geografske širine) te u gradovima s većom koncentracijom smoga.

Neizlaganje suncu iz objektivnih ili subjektivnih razloga najčešći je razlog nedostatka vitamina D. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 procenata.

Nadalje, osobe tamne puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe. No, treba slušati sve savjete dermatologa o zaštiti od sunčevog zračenja. Naime, sinteza vitamina D ovisi i o uglu sunca i dobu dana i godine.

Kada je sunce slabije kao u zimskim mjesecima ili u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima, potrebno je izlagati ruke i lice i više od 2 sata da bi se sintetizirala doza od 1000 IJ vitamina D. S druge strane, to je dovoljno vremena da se razviju i opekline od sunca, pa je obavezno nanošenje zaštitnih sredstava.

U vrijeme najjačeg sunčevog zračenja dovoljno je 10-13 minuta sunčanja lica i ruku za sintezu 1000 IJ vitamina D, a opekline se mogu razviti za 18-20 minuta. Sinteza je još učinkovitija kada izložimo cijelo tijelo.

Preporučene doze

Trenutne američke preporuke (Institute of Medicine) za zdravu populaciju savjetuju unos od 400 IJ vitamina D dnevno kod djece do godinu dana, 600 IJ vitamina D dnevno za osobe dobi 1-70 godina te 800 IJ vitamina D dnevno za starije od 70 godina.

Te preporuke su višestruko veće od trenutnih europskih preporuka koje iznose 400 IJ za dojenčad i 200 IJ za ostalu populaciju. Stoga i Europa razmatra povećanje preporuka za unos vitamina D, a taj se unos može zadovoljiti jedino putem pripravaka odnosno dodataka prehrani, budući da je sadržaj ovoga vitamina u hrani vrlo skroman.

S druge strane, kod osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se značajno više preventivne doze koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D.

Sve te spoznaje upućuju kako je doista korisno preventivno uzimati veće doze vitamina D (1.000 – 2.000 IJ), budući da živimo na području koje je tokom jesenskih i zimskih mjeseci često bez dovoljno sunčevog zračenja.

Kome je najpotrebniji

Osnovno i najbolje istraženo područje primjene vitamina D je prevencija i potporna terapija osteoporoze. Smjernice krovnih udruženja koja se bave ovom tematikom najčešće propisuju dnevni unos 800 – 1.200 mg kalcija (iz hrane i dodataka prehrani) te 800-2.000 IJ vitamina D za žene u postmenopauzi s osteoporozom.

Posebnu važnost vitamin D ima i u osoba starije dobi s osteoporozom te u osteopeničnih osoba starije dobi sklonih padovima.

Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su korelaciju između nedostatka vitamina D i povećane incidencije dijabetesa tipa 1. Nedostatak vitamina D također je povezan i s češćom pojavom dijabetesa tipa 2.

Vitamin D djeluje na mnoge komponente kardiovaskularnog sistema, uključujući regulaciju arterijskog pritiska i način na koji bubrezi utječu na kontrolu pritiska. Antihipertenzivni učinci vitamina D posebno su izraženi u osoba kojima nedostaje vitamin D, a imaju povišen pritisak.

U bolesnika kod kojih se javlja malapsorpcija, potrebe za vitaminom D i kalcijem, kao i brojnim drugim nutrijentima su povišene. Niske koncentracije vitamina D u krvi bilježe se kod različitih bolesti koje zahvaćaju tanko crijevo, žuč i gušteraču, poput Crohnove bolesti, neliječene celijakije i sindroma kratkog crijeva.

Djelovanje na karcinom

Nedostatak vitamina D može se javiti i u situacijama narušene probavne funkcije, kao i kod pacijenata koji su podvrgnuti djelomičnom ili potpunom uklanjanju želuca i barijatrijskoj hirurgiji.

Neke analize ukazuju na mogućnost postojanja veze između viših koncentracija vitamina D u krvi i blagog smanjenja incidencije karcinoma kolorektuma, a zabilježeno je kako se za svaki porast od 12,5 nmol/L u plazmi, rizik snižava za 6 procenata.

Nadalje, primjena vitamina D posebno je važna za pacijentice u menopauzi s ranim hormonski ovisnim rakom dojke koje primaju adjuvantnu hormonsku terapiju s aromataznim inhibitorima zbog visokog rizika nastanka osteoporoze.

Značajna je uloga ovog vitamina i kada je riječ o autoimunosnim bolestima: upalnim bolestima crijeva, multiploj sklerozi, reumatoidnom artritisu, sistemskiom eritemskom lupusu i diabetes mellitusu tip 1.

Popis indikacija i područja primjene vitamina D puno je dulji od onoga što se ranije smatralo, a nova istraživanja i spoznaje pojavljuju se gotovo svakoga dana.

Zapamti!

– Upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 procenata.

– Osobe tamne puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe.

– U vrijeme najjačeg sunčevog zračenja dovoljno je 10-13 minuta sunčanja lica i ruku. Sinteza je još učinkovitija kada izložimo cijelo tijelo.

Avaz

Preporuka

Kako da pobijedite proljećni umor
views 31
Proljećni umor je osjećaj pojačanog umora, smanjene koncentracije i lošeg raspoloženja, koji se javlja početkom proljeća, u martu i aprilu. Riječ...
Tata je krivac: Sedam osobina koje dete nasleđuje ...
views 59
Mnoge osobine nasleđuju se od kombinacije gena oba roditelja, ali za neke je zaslužan samo muškarac Naravno da ste nasledili gene oba roditelja, al...
Spriječite erektilnu disfunkciju na vrijeme: 7 zna...
views 110
Jedan od najvećih strahova muškaraca jeste da “tamo dole” nešto ne radi kako treba To što nemate problema sa penisom dok pružate zadovoljstvo partner...
Kad mjerimo pritisak, svi OVO radimo, a to podiže ...
views 153
Visok krvni pritisak je pošast savremenog čovjeka koja pogađa skoro svaku drugu odraslu osobu. Često, naročito u početnoj fazi, ne daje nikakve simpto...
Srpskoj potrebna vakcina protiv infekcija izazvani...
views 56
Zvanična statistika pokazuje da oko 180 do 200 žena u Srpskoj godišnje oboli od karcinoma grlića materice. Preventivna HPV vakcina, a ima ih tri, štit...
Doktor Solaković ruši sve tabue o zdravom životu! ...
views 321
Doktor Emir Solaković je opšti i kardiovaskularni hirurg, redovni je profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu i nekada šef Vaskularne klinike Kliničk...