BiH više nije u fokusu velikih sila i zavaravaju se svi oni koji misle da neko drugi treba da rješava probleme u ovoj zemlji, a ne mi sami.
Kaže ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, napominjući da je za stabilnost BiH potreban unutrašnji dijalog i konsenzus sva tri naroda.
Ona ističe da samim tim priča o novom Dejtonu, koja se često može čuti u javnosti od strane pojedinih domaćih i stranih političara, nije moguća bez saglasnosti sva tri naroda u BiH.
Kome odgovaraju priče o nekom novom Dejtonu i da li je jedna takva konferencija uopšte moguća?
Ne vjerujem da je moguća. Naravno, sve se može desiti silom ali svi oni koji bi eventualno stali iza priče o novoj konferenciji vezanoj za Dejton su svjesni činjenice da za tako nečim nema političke saglasnosti u okviru BiH, ali ni u zemljama koje su garant Dejtona. Vjerujem da su i međunarodni akteri toga svjesni. Nama nisu potrebne međunarodne konferencije, već unutrašnji dijalog. Trebaju nam ljudi iz političke generacije, ove ili one koja će tek doći, iz svih konstitutivnih naroda, da sjednu i razgovaraju o tome kako da ovu zemlju učine efikasnijom, a da sve strane budu zadovoljne.
Koliko svemu tome odmaže najava Bakira Izetbegovića da će SDA podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ukidanje imena Republika Srpska?
To je otvaranje političkih tema koje u suštini znače mnogo stvari. Jedna od njih je trajna netrepeljivost koju pokazuje političko Sarajevo prema postojanju i funkcionisanju RS, a posebno prema vrijednostima ili idejama koje branimo kroz Srpsku. Mi bi se mogli ponašati na isti način i reći da ne trpimo to što oni promovišu, jer smatramo da nas to koči, ali to ne radimo, jer smatramo da trebamo imati racionalan pristup svemu. Već sam mnogo puta ponovila do sada da je Republika Srpska trajna kategorija i izraz volje srpskog naroda.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Moramo da se više poštujemo i da shvatimo da ne trebamo otvarati teme koje nas udaljavaju jedne od drugih, nego da se bavimo konkretnim stvarima koje su bitne za svakodnevni život. Na žalost, to kod nas nije slučaj. Bakir Izetbegović je konkretan primjer kako se uvijek izbace teme koje potpaljuju vatru, a koje nas udaljavaju jedne od drugih. To je uradio namjerno u periodu kada treba da se formira vlast, da bi na još neki način otežao ili usporio odlazak garniture iz Republike Srpske koja je u Savjetu ministara BiH neopravdano dugo. Pet mjeseci poslije izbora tamo sjede ljudi koji nisu dobili nikakav politički legitimitet na izborima, ali očito su dobro sarađivali s Izetbegovićem. Činjenica je da se svaki put, zbog nesređenih odnosa između bošnjačkih partija u Federaciji BiH, poteže za Republikom Srpskom. To je nepotrebna avantura, ničemu nije doprinijela, samo nas je udaljila. Naravno, Izetbegović ne može izaći u javnost s tako teškom temom, a da ne dobije s druge strane reakciju ili odgovor. Ne mislim samo na onaj koji smo saopštili, već na konkretan odgovor.
A koji bi to odgovor bio?
Neću vam sad reći, ali institucije moraju da zauzimaju stavove kada se osjećaju ugroženima oni i Republika u okviru koje funkcionišu. Prema tome, ako je žestoka akcija, mora da bude i žestoka reakcija.
Odnos snaga na političkoj sceni RS se dosta promijenio. Da li vas je iznenadilo priklanjanje dijela opozicije vladajućem bloku u ovolikoj mjeri?
Nije me iznenadilo, jer svako traži način da provede nešto što su njihove predizborne ideje i obećanja. Vjerovatno su mnogi u međuvremenu shvatili da ne mogu sprovesti ništa od svojih politika ukoliko su u opoziciji. Zato mi to nije iznenađenje, ali onima koji to samo površno posmatraju to izgleda kao klasično mijenjanje dresova. Ono što je važno jeste da smo okupili veliki broj političkih subjekata i da je ta koalicija sada šira i veća nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu. To je važno iz razloga jer su pred nama brojni izazovi kako političke, tako i ekonomske, socijalne i finansijske prirode.
Za razliku od vas, novi premijer iza sebe ima mnogo širu skupštinsku većinu. Kako će se ta stabilnost u parlamentu RS odraziti na funkcionisanje vlasti?
Uvijek je bolje imati više učesnika u vlasti, jer vam to daje dodatnu stabilnost. Osim toga, učešće više političkih subjekata garantuje i više ideja, konsultacija, iskustava i slično. S druge strane, tu ima i otežavajućih elemenata, jer je teže upravljati većim brojem subjekata. Ne bih povlačila neku oštru liniju između prethodne i ove vlade, jer ono što smo mi radili predstavljalo je dobru osnovu za sadašnju Vladu RS, da ima širu parlamentranu većinu. Stabilan budžet, veća finansijska disciplina, fiskalna konsolidacija, sve je to dobra osnova koja sada daje novoj Vladi RS mnogo više prostora da neometano obavlja svoje obaveze. Ali, mi ne smijemo biti naivni, jer uvijek imate političke pritiske, zahtjeve koji nas tjeraju da budemo budni sve vrijeme i politički osviješteni, te da radimo ono što su stvari od interesa i u korist Srpske i njenih građana. Stabilnost institucija je uvijek prioritetno važna.
Šta kao predsjednica RS namjeravate da uradite na jačanju međunarodne pozicije Srpske?
I kao predsjednik Vlade radila sam na jačanju naših pozicija. Nisam nimalo naivna i znam da su to stvari koje se postepeno dešavaju. Naša je obaveza da otvaramo nove kanale komunikacije i da radimo na popravljanju imidža Srpske u svijetu. Treba stvarati prijatelje i nove partnere, što mi i radimo. Republika Srpska je u puno boljoj poziciji u odnosu na ostatak BiH i mnogo je drugačije sad kada odete negdje u neku državu nego što je to ranije bio slučaj. Na žalost, cijela BiH i region su još uvijek opterećeni stereotipima. A mi želimo da radimo i gradimo i nije nam u cilju da razgrađujemo i drugima otežavamo pozicije, a da istina o nama bude dostupna što većem broju međunarodnih aktera.
Da li je realno očekivati da se u naredne četiri godine neke od oduzetih nadležnosti vrate Republici Srpskoj?
To je postepen put, ali bez obzira koliko je to teško i što sad ne vidimo partnere za razgovore na tu temu, mi nikada ne smijemo odustati od tog cilja. Jasno je da su nam mnoge nadležnosti oduzete silom visokih predstavnika ili određenim dogovorima u kojima smo, moram reći, bili prevareni. Govorilo nam se da neke stvari treba prihvatiti kako bismo poslije mogli da ih mijenjamo kroz parlamentarnu proceduru.
foto Siniša Pašalić / RAS Srbija
Međutim, kasnije smo shvatili da smo uvučeni u priču za koju nemate partnera s druge strane. Mogu slobodno da kažem da se prebacivanjem nadležnosti na nivo BiH ništa nije promijenilo, već je stvorena veća doza nepovjerenja. Vjerujem da će se pojaviti političke generacije koje će moći, prilično hladne glave, trezveno, a u interesu svih, da razgovaraju o svim temama.
Najavili ste pokretanje višegodišnjeg nacionalnog programa demografske obnove Srpske. Šta on podrazumijeva?
Vlada RS je oformila Savjet za demografsku politiku i sa grupom eksperata ćemo utvrditi smjernice djelovanja. Te smjernice se odnose na oblast pronatalitetne politike ili jačanje demografskog resursa i slično. Nakon što završimo te analize kreiraćemo neke nove mjere koje bi mogle da budu podsticajne. Imate širok spektar stvari koje treba obuhvatiti, od toga na koji način se ponašate prema trudnicama, majkama koje su zaposlene, potom onim majkama koje nisu zaposlene i slično. Treba obuhvatiti i oblast školstva, kakvi su nam uslovi na selu, na koji način podržati porodice, politiku prema mladima, ali i prema mladim bračnim parovima. Cilj je da otvorimo priču da vidimo na koji način se dosadašnje mjere mogu unaprijediti, šta se novo može uključiti da rezultati budu bolji. I to je jedna dimenzija. Druga dimenzija, koja dodatno otežava situaciju, jesu migracije. Naravno, ljudi su uvek odlazili sa ovih prostora i to je uobičajeno, ali sada odlaze cijele porodice, pa čak i one koje su ovdje imale posao. Moramo dati odgovor zašto je to tako, da li je to opšta neizvjesnost, nedovršenost mnogih političkih procesa… Imamo solidne ambicije kada je u pitanju pomenuti program, da ćemo dobiti odgovore na pojedina pitanja i kreirati određene mjere kojima ćemo doskočiti ili ići u susret problemima i rješavati postojeća.
Da li je teže biti predsjednik RS ili premijer?
Ako stvari gledate kao neki dnevni plan, onda ću reći da je teže biti premijer. Ako gledamo u tom dnevno-operativnom smislu i onome što su očekivanja građana, socijalnih partnera u Vladi je teško raditi, ali ako danas malo pogriješite već sutra možete to da ispravite, dok kao predsjednik Srpske nemate pravo na grešku.
Kakvu Srpsku vidite 2022. godine?
Napredniju i bolju. Sve ove godine radimo na tome, ali nekada nismo zadovoljni dinamikom i brzinom kako se određene stvari rješavaju. Međutim, znajući kakvi su izazovi bili i čime smo se sve sudarali na tom našem razvojnom putu, mogu reći da sam zadovoljna pozicijom na kojoj se RS nalazi danas. Vjerujem isto tako da će biti na puno boljoj poziciji za četiri i više godina.
