GRADONAČELNIK PRIJEDORA MILENKO ĐAKOVIĆ: Mi smo grad međaš Republike Srpske

Po zvaničnom popisu stanovništva BiH iz 2013. godine Prijedor ima 89.397 stanovnika

Najzapadnije srpsko naselje koje ima status grada i siguran kamen međaš Republike Srpske. Grad Krajišnika, dobrih ljudi, koji vole slobodu i koji su tu ljubav u poslednja dva rata platili hiljadama svojih života. Čvrsto uporište DNS, jedne od najačih stranaka u Srpskoj. Sve značajniji privredni centar sa 15.000 zaposlenih, čija je prosečna plata oko 400 evra.

Ovako u razgovoru za „Srbija danas“, u kratkim crtama, Prijedor predstavlja njegov gradonačelnik Milenko Đaković.

Koliko Prijedor ima stanovnika?

– Po zvaničnom popisu stanovništva BiH iz 2013. godine 89.397, po podacima popisne komisije RS iz 2016. ima nas 81.000.

Milenko Đaković
Otkud tolika razlika?

– Otud što su 2013. u stanovnike Prijedora upisivani i ljudi koji odavno ne žive u našem gradu, već u drugim delovima BiH ili, većinom, u inostranstvu.  Zna se i zbog čega su upisivani.

Majka promrzla u zbegu na Kozari

Milenko Đaković ima 57 godina. Član je DNS. Gradonačelnik od 5.11.2016. Pre toga u dva mandata bio je zamenik gradonačelnika, kada je grad vodio osnivač i lider DNS Marko Pavić. Omiljen je među svojim sugrađanima, posebno među borcima poslednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata.

– Rođen sam na Bogojavljenje 1962. u petnaestoj godini braka mojih roditelja. Majka mi je kao dete promrzla u zbegu u šumama Kozare, u kojima se srpska sirotinja krila od noža hrvatskih i muslimanskih ustaša i odvođenja u klanicu u Jasenovcu. Pre nego što je mene rodila imala je osam neuspešnih trudnoća. Ranjen sam kao pripadnik JNA 14. oktobra 1991. u Zapadnoj Slavoniji. Zbog ranjavanja do sada sam imao devet teških operacija, sedam pod punom a dve pod lokalnom narkozom.

Naša braća islamske vere?

– Da.

 Ali oni kažu da je ovo njihov grad, iako ne žive u njemu?

– Ovo jeste grad svih onih koji su u njemu rođeni, koji u njemu žive i koji u njega navrate, ali pod stanovništvom bilo kog naselja podrazumevaju se samo ljudi koji u njemu žive.

Ima li međunacionalnih sukoba?

– Mi smo najmirniji grad u Srpskoj.

Ali česta ste tema medija zbog događaja iz 1992. godine.

– Postoje objektivni razlozi kad smo tema, a to je kad priču o žrtvama rata i ratnim zločinima potencira rodbina stradalih. LJudi se sećaju, žale, traže krivce i odgovore. To se mora razumeti i poštovati. Ali postoji  jedan broj ljudi u Prijedoru, BiH i međunarodnoj zajednici koji je od priče o stradanju Bošnjaka u Prijedoru napravio priču od koje dobro živi. Biznis. Zato stalno iznova pokreću tu temu i otvaraju stare rane. Pri čemu im je istina zadnja briga.

Zamalo da Haški tribunal stradanje muslimana u Prijedoru proglasi za genocid?

– U Drugom svetskom ratu u Potkozarju i široj okolini u genocidu je ubijeno više od 100.000 Srba. Pripadnici naroda koji su ih pobili ni posle 70 godina ne daju reći da je to bio genocid. A sad bi da stostruko manje srpske zločine proglase za genocid. Zamislite apsurda da je za genocid krivim oglašen srpski narod, jedini balkanski narod koji je bio žrtva genocida. Bilo bi to zbogom pameti. Ali čak se ni Haški tribunal, koji je ogrezao u antisrpskim presudama i prekrajanju istorije na štetu Srba, nije usudio da donese takvu presudu.

Prijedor

Foto: Srbija Danas
Ali u vašem gradu je u poslednjem ratu bilo mnogo ratnih zločina. Posebno nad muslimanima.

– Bilo je. Ti događaji jesu tragični. Međutim, Srbi rat u BiH nisu ni hteli, ni započeli. Branili smo se da nam se ne ponove Jasenovac i Kozara. Mi smo deca nedoklanog naroda. Tuđman, Izetbegović i njihove pristalice su započele rat u BiH, a gde je rat tu se i strada. Žao mi je svih koji su stradali u poslednjem ratu. Posebno brojnih nevinih žrtava. Ali mi ništa manje nije žao i nekoliko desetina hiljada Srba iz ovog kraja koji su ubijeni u Drugom svetskom ratu.

Koliki vam je budžet grada?

– Oko 21 milion evra. Iako imamo razvojni budžet i mnogo trošimo na investicije, već 13 godina poslujemo sa suficitom. Otvorili smo 16 malih i srednjih preduzeća, koja su zaposlila oko 2.000 radnika.

Odakle su investitori?

– Mešavina domaćeg i stranog kapitala. Imamo investitore iz Indije, Italije, Engleske, Austrije, Norveške, Švajcarske a najviše iz Sloveniji. Ono što mene najviše raduje jeste što su među investitorima najbrojniji naši ljudi iz dijaspore. Upravo privodimo kraju razgovore o još dve velike investicije.

Prijedor

Foto: Dušan Marić
A to su?

– Modna industrija Kalcedonija iz Italije želi da otvori pogon koji bi zaposlio 800 radnika. Ako otkupe objekat nekadašnjeg „Tropika“ to bi moglo da bude čak i između 1.300 i 1.500 novih radnih mesta. Slovenačka firma „Kolektor“ iz Idrije podiže tri hale, planiraju da zaposle 400 radnika. Na mestu nekadašnjeg „Celpaka“ pravimo industrijsku zonu, što će svakako privući nove investitore.

Čuo sam da u vodosnabdevanju planirate projekte od 30 miliona evra? 

– Mi smo u izgradnju novih bunara za vodu već uložili 10 miliona evra, od čega je sedam miliona donacija iz Švajcarske. Privodimo kraju izgradnju kanalizacije u gradskom naselju Tukovi. Ulazimo u veliki projekat izgradnje sistema vodosnabdevanja iz Tomašičkih jezera, zatim zamene vodovodnih cevi u gradu, izgradnje regionalnog vodovoda Banjaluka-Prijedor, iz kojeg će 40 odsto vode ići Omarskoj i okolnim selima a ostalo Banjaluci, izgradnje kanalizacije u Omarskoj, Kozarcu i Gomjenici. Ukupno oko 40 miliona evra.

Odakle vam novac?

– Iz kredita 50 odsto, 35 odsto iz IPA fondova i 15 odsto od građana.

Dolazeći ovamo uverio sam se da je i u ovom delu Republike Spske putna mreža u prilično dobrom stanju.

– Od rata do danas asfaltirali smo 250 kilometara saobraćajnica, od gradskih do seoskih ulica.

Led rasveta i po selima

Vidim da ste u nekim ulicama postavili led rasvetu?

– Postavićemo je do kraja godine u celom gradu. To će nam omogućiti ogromne uštede. Pre 15 godina za javnu rasvetu trošili smo 23.000 evra. Međutim grad se razvija, sela traže svoje, pa sad na to iz gradskog budžeta odlazi 500.000 evra godišnje. Postavljanjem led rasvete ostvarićemo uštedu od 60 odsto. Novac koji uštedimo iskoristićemo za postavljanje led rasvete po selima.

Ostane li para i za kulturu?

– Obnovili smo sve objekte kulture u gradu i 48 društvenih domova po selima. Imamo prelepu zgradu pozorišta, u čijem sklopu smo izgradili i apartmane u kojima noćivaju glumci koji dolaze da igraju u našem gradu. Na ovogodišnjem Prijedorskom kulturnom ljetu imali smo 78 događaja. Ove godine održani su 46. književni susreti na Kozari. Imamo desetak kulturno-umetničkih društava.

Imate i Selo veselo?

– To je nadmetanje sela u sportu, opštem znanju i znanju iz poljoprivrede. Svake godine se održava u drugom selu i okuplja sve više ljudi. Što nam i jeste glavni cilj.

Da li i Prijedor plaća danak masovnom odlasku, posebno mladih, u Evropsku uniju?

– Nažalost da. To je ogromni nacionalni i državni problem.

Kako ga rešiti?

– Privrednim razvojem. Ako nam se ostvare planovi oko zapošljavanja, onda treba raditi na povećanju plata. Naša procena je da radnici sa srednjom stručnom spremom ne bi odlazili u inostranstvo kada bi ovde imali platu između 500 i 600 evra. A što bude više investitora i radnih mesta, zaoštriće se i borba za stručne i dobre radnike, što će neminovno usloviti povećanje plata.

Srbijadanas

 

Preporuka

U dječijem vrtiću „Radost“ kod četvero mališana di...
views 29
U dječijem vrtiću „Radost“ u Prijedoru kod četvero mališana dijagnostikovan je šarlah. Preduzete su sve potrebne mjere na suzbijanju i daljnjem suzbij...
Imanje Radakovića iz Gornje Dragotinje turistička ...
views 226
Porodica Radaković, iz sela Gornja Dragotinja kod Prijedora, otvorila je vrata svog imanja. Prirodni potencijali i 200 domaćih proizvoda među kojima i...
KO POSIJE BIĆE KAŽNJEN Vlast u Prijedoru ne dozvol...
views 324
U vrijeme kada gradske bašte postaju popularne u svim lokalanim zajednicama širom svijeta, Gradska uprava Prijedora zabranila je stanarima Pećana da s...
” Dan otvorenih vrata” u PU Prijedor z...
views 23
"Danom otvorenih vrata" za učenike pet osnovnih škola i mališane iz jednog vrtića, Policijska uprava Prijedor počela je danas obilježavanje 4. aprila ...
Tradicionalna manifestacija “Pozdrav proljeć...
views 81
Tradicionalni planinarski pohod “Pozdrav proljeću” na Kozari okupilo oko 2.000 planinara iz 93 planinarska društva iz regiona. Direktor Naciona...
BOGATO NALAZIŠTE U Nacionalnom parku Kozara otkriv...
views 164
Čak 44 nove vrste tvrdokrilaca otkriveno je za područje Nacionalnog parka Kozara tokom detaljnog istraživanja insekata tvrdokrilaca. Fokus je bio n...