Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da srpska reprezentacija u Sarajevu nikada nije bila jača i naglasio da će Banjaluka određivati koju će politiku Srbi voditi na nivou BiH, a ne političko Sarajevo.
Dodik je rekao da vlast na nivou BiH još nije formirana jer bošnjačka strana nije bila spremna i nema većinu za koju oni smatraju da je dovoljno stabilna.
– I oni se, na neki način, plaše da puste nas unutra zbog sistema odlučivanja i činjenice da su od pet delegata u Domu naroda, koji je ključni organ za donošenje svih odluka, iz moje partije četiri – rekao je Dodik, koji je i lider SNSD-a, za Televiziju Pink.
On je istakao da su, s druge strane, Srbi i Hrvati napravili svoje političke reprezentacije u skladu s Ustavom i da su bili spremni prije Nove godine da formiraju vlast.
Dodik je istakao da je očekivao da će do kraja marta biti formirana vlast na nivou BiH i da je sve ukazivalo na to, pojasnivši da je na nivou BiH nemoguće da se napravi koalicija nego se na nivou organa BiH “sve sastavlja”.
– To traje već duže vrijeme i poprilično je zamorno. Već je to pomalo i dosadilo, na kraju krajeva – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, neće biti kalkulacija kao u prethodnom periodu.
– Do sada se kalkulisalo. Dođu stranci, izvuku jednog, izvuku dvojicu i dobijete kao u prethodne četiri godine vlast koja je potpuno podređena političkom Sarajevu. I sad vraćamo stvar, sada je vlast, Srbi koji dolaze u Sarajevo, su podređeni i dolaze iz Banjaluke. Banjaluka je ta koja određuje koju politiku ćemo voditi tamo, a ne Sarajevo – rekao je Dodik.
U BiH NEMA ЈEDINSTVENOG STAVA O NATO
Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da u BiH nema odluke o NATO jer ne postoji jedinstven stav – Republika Srpska je jasno rekla da neće u Sjeveroatlantski savez, dok Hrvati i Bošnjaci to žele.
Dodik je naglasio da je apsurdna situacija da američki predsjednik Donald Tramp uporno govori protiv NATO, dok američki zvaničnici kada dođu na ove prostore vrše pritisak da se uđe u tu alijansu, kao i kada britanske diplomate govore – idite u EU, a Britanija iz nje izlazi.
– Kao i Srbija, još se oporavljamo od NATO bombardovanja. Percepija naših ljudi je da su to ljudi koji su došli da nas pobiju. Kako mi odjednom da prihvatimo tu vrstu priče? Naravno, u nekom racionalnom smislu, to je ogroman savez i ne bi trebali da budete protiv njih ili da se sklonite iz vidokruga – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Srbi ne žele NATO granicu na Drini.
On je naveo da neka vrsta saradnje Srbije i BiH sa NATO postoji u okviru Partnerstva za mir, ali da to očigledno njima nije dovoljno jer su Hrvatska i Turska u NATO i za Bošnjake i Hrvate je razumljivo da žele u taj savez.
Dodik je ponovio da je Narodna skuština Republike Srpske donijela rezoluciju kojom se izjasnila o tom pitanju i da pozicija Srpske o NATO ostaje nepromijenjen.
SRBI NE VЈERUЈU HAŠKOM SUDU
Srpski član Predsjedništva BiH rekao je, uoči izricanja drugostepene presude u Hagu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da je moguće da pobijedi “neka pravda”, ali da je odavno, kao i srpski narod, prestao da vjeruje u ispravnost tog suda koji svojim odlukama nije dao osnovu za pomirenje u BiH.
– Nemoguće je da je samo jedna strana kriva. Kako da imate povjerenje kada je kažnjeno cjelokupno vojno i političko rukovodstvo, a sa druge strane je /ratni komandant takozvane Armije BiH/ Naser Orić, o čijim su zvjerstvima stranci pravili emisije još u toku rata na Si-En-En-u, oslobođen u Hagu i u političkom sudu u Sarajevu? – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Karadžić je u žalbenom postupku, a niz pitanja je ostalo bez odgovora.
– Јe li Karadžić učestvovao u nečemu? Јe li donio neku odluku? Јe li nekoga ubio? Јe li donio odluku o napadu na civile? Da oni budu strijeljani? Nije nigdje. O čemu je onda riječ? Kakva je to priča o kolektivnoj odgovornosti, o komandnoj odgovornosti? Kako onda Amerikanci ne odgovaraju za komandnu odgovornost? Samo mi odgovaramo za komandnu odgovornost – rekao je Dodik.
On je podsjetio da je nakon smrti Alije Izetbegovića pred javnost izašao tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun i rekao da je “smrt spriječila njegovo procesuiranje”.
– Dobro, onda je moje pitanje, zašto ste čekali da umre? Zašto ga niste procesuirali? Tako je i sa /Franjom/ Tuđmanom. I onda hoće da vas natjeraju da imate povjerenje i na tome se sve završava – rekao je Dodik.
On je naveo da je u posljednje vrijeme bilo izjava i od sudija i od službenika Haškog tribunala da su nestali dokumenti, dokazi i mnogo šta drugo.
– To je samo potkrijepilo i ojačalo naše nepovjerenje. Činjenica je da je tamo neko sklanjao dokaze. Da je neko montirao stvari. To nije kažnjivo. To je dozvoljeno. Pogotovo kada se radi protiv Srba. Tako da ja tom sudu odavno ne vjerujem – zaključio je Dodik.
DAVANjE NOVCA ZA OSTANAK MIGRANATA – ALARM ZA SRPSKU
Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da niko ne zna koliko ima migranata u BiH, te ocijeno da sama činjenica da Evropa nudi ozbiljan novac da ti migranti ostanu, predstavlja neku vrstu alarma za Republiku Srpsku.
– To je za nas neka vrsta alarma. Mi u Republici Srpskoj smo rekli – u redu, niko ih neće dirati, ali ih nećemo ovdje ni ugošćavati i smještati u centre – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, za sada je zvaničan podatak o 4.000 migranata, ali koliko ih je tačno u BiH niko ne zna.
On je ocijenio da je granica BiH porozna i da je dosadašnja vlast u Sarajevu ignorisali činjenicu što migranti prolaze, te da se sada vide loši efekti takve, neodgovorne politike.
Dodik je naglasio da se vidi da tu postoje neke druge tendencije, koje nisu samo humanitarnog karaktera, nego i pitanje gdje se stacioniraju.
On je naveo da su migranti pretežno smješteni u Federaciji BiH, u oblasti Bihaća, gdje su počinili mnogo nasilja i pljački, pa je i lokalno stanovništvo veoma uznemireno i traži pomoć.
Govoreći o napadu na dvije džamije na Novom Zelandu i povezivanju napadača sa Srbima, Dodik je ocijenio da je riječ o politizaciji i da to rade srpske komšije iz regiona.
On je dodao da BiH ima jednog potpuno neodgovornog ambasadora, muslimana, u Australiji, koji pokriva Novi Zeland, koji je “potrčao” da objasni ono što su neki vidjeli – imena likova iz srpske istorije ispisana na oružju napadača.
– Onda nam kažu da mi treba zajedno sa njima da živimo, a oni ne propuštaju priliku da okleveću Srbe i postave ih u negativan kontekstu, u želji da se prema Srbima preduzimaju što negativnije posljedice – rekao je Dodik.
Govoreći o BiH, Dodik je naveo da nije bilo nimalo lako zaustaviti prenošenje nadležnosti sa Republike Srpske na BiH, te ocijenio da današnja BiH nije ona dejtonska, nego “nikakva Bosna”, u koju više niko ne vjeruje.
– BiH je bačena u neku orbitu za koju Evropljani vjeruju da je pripremaju za EU, a većina ljudi ne vjeruje u Bosnu. Ne vjeruju ni sami stranci – rekao je Dodik.
Kada je riječ o izgradnji mosta na Savi koji će biti veza sa Hrvatskom, Dodik je rekao da se napokon krenulo sa procedurama, nakon što je je hrvatska strana dugo opsturisala projekat jer je kalkulisala, smatrajući da infrastruktirni objekat treba da pravi EU, gdje joj je granica.
– Oni /Hrvatska/ su izbjegavali da daju svoj dio novca, koji nije u suštini veliki – rekao je Dodik, napominjući da je Srpska napravila auto-put od Banjaluke do Gradiške i došla do Save.
On je napomenuo da je preko Banjaluka najkraći put od Mađarske, preko Hrvatske do Splita, te naveo da je plan Srpske povezanost primarno sa auto-putem za Beograd, a potom i da se “spusti” auto-putem prema Kupresu, a odatle je najbliži srednji Јadran.
Kada je riječ o mostu na Drini, kod Bratunca, Dodik je rekao da do sada BiH nije bila sposobna zbog opstrukcije da riješi formalna pitanja u vezi sa izgradnjom pristupni put, jer je način života u Sarajevu – opstrukcija, ali da je sada to pitanje riješeno i treba nekoliko mjeseci da se to napravi.
– Ako bilo šta dođe iz Republike Srpske da se radi, računajte na tu opstrukciju. Tu ne treba imati nikakve iluzije… BiH je podijeljena po mnogo čemu. Danas u Sarajevu nema 150.000 Srba koji su istjerani, ali nema ni Bošnjaka u onom obimu koji je bio u Srpskoj, to je rezultat rata – rekao je Dodik, te ocijenio da u Srpskoj postoji plebiscitarna podrška Republici Srpskoj.
Govoreći o turističkom potencijalu Srpske, Dodik je naglasio da je locirano nekoliko turističkih centara, među kojma Andrićgrad, Јahorina, Trebinje, a potencijale imaju i Zvornik, Bijeljina i Banjaluka.
On je rekao da Јahorina privlači veliki broj ljudi ne samo zimi, nego i ljeti i ima šta da ponudi, dok je u Višegradu, kojem je prijetio odliv stanovništva, uz pomoć režisera Emira Kusturice napravljen Andirćgrad, koji je prošle godine registrovao 400.000 posjetilaca.
– Vjerujem, da nije bilo Andrićgrada, Višegrad bi izgubio znatan broj svog stanovništva. Andrićgrad je uticao ne samo da se ostane, nego da se narod počeo i vraćati – kaže Dodik.
NASILjE I UPADI U INSTITUCIЈE NEPRIHVATLjIVI
Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da su neprihvatljivi scene nasilja i upadi u institucije tokom protesta dijela opozicije u Beogradu, te da Srbiji nisu potrebna takva dešavanja u uslovima kada je u glavnom fokusu egzistencijalno i nacionalno pitanje Kosova.
– Ne bi trebalo da se bilo čim što se u Srbiji dešava smanji pregovaračka snaga srpske strane. Čak sam siguran da postoje oni koji su željeli baš iz tog razloga da iskoriste dešavanja u Beogradu da bi smanjili snagu – rekao je Dodik i naglasio da je za Republiku Srpsku izuzetno važno da je Srbija snažna.
On je ocijenio da su protesti u Beogradu bili potrebni vjerovatno onima koji će sutra modelirati sastanke, na kojima će predstavnike Srbija kada dođu da razgovaraju o Kosovu, pitati – a šta se dešava u Beogradu.
– Koliko sam razumio, Srbija nije zabranjivala demokratski izraz koji se zove šetnja. Bez obzira koliko to bilo malo iritantno, ljudi su imali pravo da to rade. Ali, doći u poziciju da uđete u zgradu javnog servisa /RTS/, to je već ozbiljna stvar. Ako tamo pokazujete pretenzije za nasiljem, onda ste u problemu i sa zakonima i percepcijom – rekao je Dodik.
On je ocijenio da su najveći gubitnici upravo oni koji su to organizovali, jer teško je objasniti upad u zgradu RTS-a.
– Bar iz dosadašnje istorije znamo, ako upadate u takvu zgradu, u nacionalnu televiziju, onda se tamo ostaje, ne izlazi. Oni očigledno nisu imali snagu da to sprovedu – rekao je Dodik.
On je naveo da u svijetu postoji neka vrsta pomodarstva da se bezgranično šeta i na taj način pokazuju određeni, kako se govori, građanski stavovi, dodavši da u Srbiji to nije bio problem, dok se to ne pretvori u nasilje.
Dodik, koji je i lider SNSD-a, naveo je da se to i u Banjaluci prepoznaje i da je već viđeno, te podsjetio da je prije pet do šest godina i taj grad bio izložen organizovanju jednog ozbiljnog “kao političkog protesta” na šta je odgovorio održavanjem na istom mjestu u isto vrijeme političkog skupa njegove stranke.
– Onda su krenule neki razni društveni pokreti, ali to je pomodarstvo – istakao je Dodik.
Dodik je naveo da ga je prije par dana u Briselu jedan od evropskih komesara pitao šta se dešava sa pokretom Pravda za Davida, te da je rekao da se “evo dva do tri mjeseca ne dešava uopšte”.
Dodik je rekao da je slučaj stradanja Davida Dragičevića pitanje ne za njega, nego za sud i tužilaštvo.
– I danas mislim da je tu bilo najviše spekulacija. Tužilaštvo je pod pritiskom protesta odredilo, vjerovatno na bazi nekih dokaza, da se radi o ubistvu i da je to počinilo NN lice. A godinu dana nisu uspjeli da to dokažu – rekao je Dodik i dodao da je tu jedino nadležno tužilaštva.
On je dodao da je krenula i politizacija tog slučaja i da je u Banjaluci evidentirano pet Britanaca koji su tri do četiri mjeseca na mrežama okupljali tu masu.
– Mijenjali su mjesta boravišta i tek kada smo ih locirali i bili spremni da ih privedemo, oni su nestali – dodao je Dodik.
Dodik je ocijenio da je politizacija tog slučaja ozbiljno štetila Banjaluci, koja je imala sve predispozicije da pošalje sjajnu poruku o svom razvoji i statusu, te napomenuo da je grad ušao u najuži izbor za kandidaturu za evropsku prijestonicu kulture.
On je dodao da je slanje takve poruke najviše naštetilo imidžu grada u kojem se za par dana otvara najveći Delta šoping centar.
