Politikolog Nenad Kecmanović rekao je da treba ozbiljno shvatiti prijetnje turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da će se, ako se poljulja Turska, poljuljati i dobar dio islamskog svijeta od Sirije, Iraka, Jemena, Libije, sve do Mjanmara, ali i BiH.
– Kada je riječ o BiH, bošnjački narod bi veoma emotivno reagovao jer, kako je rekao bivši reis-ul-ulema Mustafa Cerić, `Turska je bošnjačka matica`, i oni je sasvim osnovano tako i doživljavaju – rekao je Kecmanović za Sputnjik, povodom Erdoganovog podsjećanja na prostiranje Turske “zapadno od Bosfora”.
On je ocijenio da bi se bošnjačka politička elita, međutim, našla u raskoraku između SAD, odnosno NATO-a, od kojih očekuje nametanje unitarne BiH Srbima i Hrvatima, i s druge strane Ankare, “gdje stoluje veliki porodični prijatelj Bakira Izetbegovića”.
Kecmanović je rekao da je neoosmanski pohod na dvorište EU već odavno u toku i odvija se političkim, ekonomskim i kulturnim oružjem na području turkofilnih islamskih enklava kao što su Raška (Sandžak) u Srbiji i dio BiH.
On je dodao da Erdogan može da računa i na mase turskih gastarbajtera nekoliko generacija u zemljama EU.
– Dodajte tome još veći broj sljedbenika islama porijeklom sa Bliskog istoka i da se Erdogan sve više predstavlja kao panislamski lider, onda njegove prijetnje i nisu baš sasvim neozbiljne – kaže Kecmanović.
Na pitanje šta to ljulja Tursku što bi moglo da zaljulja i BiH, on podsjeća da se Erdogan, nakon neuspjelog puča za koji sumnjiči SAD, okrenuo vojnoj i ekonomskoj saradnji sa Rusijom, koju Zapad vidi kao “maligni ruski uticaj”.
– SAD su pogotovo nabavku ruskog protivraketnog sistema doživjele kao provokaciju i Erdoganu nedavno uputile ultimatum da obustavi njegovu nabavku, na šta je turski predsjednik lakonski odgovorio da je taj posao već završen – podsjeća Kecmanović.
Sada, kako dodaje, može da očekuje kontramjere u vidu naoružavanja kurdskih pobunjenika koji su rak-rana stabilnosti turske države.
Kecmanović je rekao da se možda radi samo o preventivnoj reakciji Erdogana, ali da remetilački kapacitet Turske da poljulja Bliski istok ne treba potcjenjivati, jer se radi o vrlo ranjivom regionu u kome turski predsjednik inače konkuriše saudijskom dvoru za lidersku poziciju.
Za islamologa i diplomatu Darka Tanaskovića, koji je svojevremeno bio ambasador Srbije u Turskoj, riječ je o izjavi koja je potpuno u Erdoganovom maniru i ne bi trebalo više ikoga da iznenadi.
– Ne postoje realne šanse da Turska bude šampion islama u svijetu, s obzirom na duboke razlike među muslimanima, a i njen kapacitet, ali je to takođe kontinuitet u Erdoganovom nastupanju – istakao je Tanasković.
Kada je riječ o Balkanu, odnosno bivšoj osmanskoj provinciji Rumeliji, kako su je Turci zvali, Tanasković je rekao da je to područje od prioritetnog značaja u sklopu doktrine neoosmanizma, koja je u suštini ekspanzionistička, s tim što se ta ekspanzija ostvaruje na način koji je moguć u datom trenutku.
– To nije kao u 14. ili u 15. vijeku, ali postoji konstanta prema kojoj Turska smatra da joj pripada legitimno pravo da bude značajna država, ne samo na azijskom nego i na evropskom kontinentu…Problem je u tome što bi, izgleda, neki voljeli da vide novi Bosfor na Drini, ili preko Drine – rekao je Tanasković.
On je dodao da je sigurno da je to konstanta turske politike, a koliko se sve to može realizovati, drugo je pitanje.
