Nesigurne žene tako privlače mušku pažnju, a ima i onih koje se lijepo osjećaju “jer imaju šta da pokažu”. Dubok dekolte i uska garderoba nisu poziv na seks.

Kaže se da odijelo ne čini čovjeka, ali svakako šalje poruku o njemu. U to se uvjeravamo svakodnevno kada nam se ljudi obraćaju sa poštovanjem kad smo u skupocjenom odijelu, a ni ne primjećuju nas u farmerkama i majici.

A kad žena odluči da se razgoliti, nađe se pod naročitom lupom okoline. Da li joj je samo vruće ili želi da pošalje drugu poruku velikim dekolteom? Da li hoće da mami poglede i uzdahe muškaraca ili za komentare i ne haje?

Psihoterapeut OLI metoda Ivana Đorđević podsjeća da je doživljaj da li je nešto provokativno društveno određen. Pa tako, većina Afrikanki koje žive kao nomadi su poprilično golišave, što niko ne doživljava kao provokaciju. Opet, u pojedinim arapskim zemljama se ženama sudi samo zato što su obukle evropsku haljinu koja po našem poimanju nije izazovna.

“Ako naša definicija provokativnog oblačenja podrazumijeva ekstremne primjere “oskudne” garderobe, osoba koja je golišava, prema nekim psihološkim teorijama ima potrebu da površinski smanji “teritoriju” odvojenosti sa spoljnim svijetom. U tom smislu, izražava potrebu za stapanje sa istim. U osnovi je strah od nesposobnosti opstanka kao individue. U pozadini je ideja da nije vrijedna i da stapajući se u masu može to da sakrije. S druge strane, u nekim slučajevima, provokativno oblačenje može biti izraz suprotne potrebe, da privuče pažnju na sebe kao “hrabrija” od ostalih pripadnica nježnijeg pola. U oba slučaja, uključen je manjak samopouzdanja”, primjećuje Đorđevićeva.

Oblačenje ništa ne govori o vrlinama, manama i moralu žene, izričita je naša sagovornica, ali ne treba zaboraviti da drugi ljudi formiraju sliku o nama baš na osnovu oblačenja. Tako će se muškarci uvijek okrenuti za provokativno odjevenom djevojkom, ali će takvu nazivati pogrdnim imenima i rijetko odvesti pred oltar.

“Zbog osjećaja ljubomore, dešava se da partner brani oblačenje koje je po njemu isuviše izazovno. Paradoksalno je što ih je ista ta djevojka privukla kad se oblačila provokativno, ali nakon ostvarivanja veze, postavljaju zahtjev da se to promijeni. Taj muškarac ne vjeruje da može da zadrži interes dotične djevojke, pa je najlakši način da kontroliše situaciju, da je učini neprivlačnom za druge”, objašnjava Đorđevićeva.

Ni posao nije operisan od dvostrukih standarda. Istraživanja pokazuju da ženu koja se oblači provokativno na radnom mjestu okolina doživljava kao slabu, zavisnu i emotivnu i ona gubi priliku da bude shvaćena ozbiljno, naročito od strane muškaraca, otkriva nam psiholog.

“Zanimljivo je što bi isti ti muškarci rado izašli na sastanak sa takvom djevojkom. Žene, s druge strane, umjesto da imaju više razumjevanja u smislu podrške, biraju da takvu osobu distanciraju jer je doživljavaju kao pretnju u smislu seksualnog rivala” kaže Đorđevićeva.

I na kraju, motiva za provokativno oblačenje ima koliko i žena na ovom svIJetu, zaključuje naša sagovornica, ističući da ne treba generalizovati.

“Nesigurne žene oblače se tako da bi privukle pažnju muškaraca, druge se lijepo osjećaju u svojoj koži i na njih ne utiče mišljenje okruženja. Starije možda priželjkuju odigravanje uloge mlade žene koju su već proživele. Ali, nikako nije motiv da budu napastvovane. I to je važno istaći jer se provlači kao uobičajena ideja da je provokativno oblačenje poziv na seks. Kad se žena razgoliti, kao da je lakše da se provuče opravdana ideja o seksualnom nasilju, što je nedopustvo” zaključuje Đorđevićeva.

Kratka suknja – želja za pažnjom

Autorka knjige “Ono ste što nosite: Šta odjeća otkriva o vama”, klinički psiholog dr Dženifer Baumgartner, sigurna je da naš izbor garderobe govori o željama koje želimo da sakrijemo od drugih.

Pa tako, po njoj, preveliki dekolte govori o gladi za moći i željom za kontrolom, dok previše nakita implicira nesigurnost i finansijske teškoće. Žene zakopčane do grla zapravo poručuju da je ženstvenost slabost, a ne snaga, dok štikle utiču da nas sredina doživi manje inteligentnim, ali nam i jačaju samopouzdanje.

Farmerke i patike nisu simbol opuštenosti, kako smo mislili, već govore da se žena suviše identifikovala sa majčinstvom i suzbila druge dijelove svoje ličnosti, zbog iscrpljenosti ili krivice. Djevojka koja nosi kratku suknju željna je pažnje, dok starija žena čiji je izbor minić poručuje da joj je teško da se suoči sa godinama.

“Vaša odjeća zapravo otkriva šta se dešava u vama. Vaše misli i osjećanja su u ormaru, samo treba da ih potražite. Sve što radimo, od hrane koju jedemo, do muškaraca sa kojima se zabavljamo, motivisano je unutrašnjim razlozima. Zašto bi drugačije bilo kad je riječ o odjeći koju kupujemo?”, pita se Dženifer.