Od nekad 67 paradžemata u Bosni i Hercegovini, sada je aktivan 21, a Islamska zajednica u BiH poručuje da će se ovim grupama i dalje baviti.
Iako u Islamskoj zajednici smatraju da većina onih koji se okupljaju u paradžematima, nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma, stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević upozorava da su oni i dalje prijetnja po bezbjednost u BiH.
Bitka sa onima koji vjerski život organizuju van okvira Islamske zajednice u BiH počela je 2016. godine.
Međutim, jedna trećina i dalje ne prihvata pravni okvir i pravila Islamske zajednice.
Muhamed Јusić, savjetnik reisu-l-uleme za odnose s medijima za Nezavisne novine je izjavio da će se paradžematima Islamska zajednica i dalje baviti: “Ovom pojavom i dalje ćemo se baviti na način da ćemo sa svim pojedincima koji nastupaju u ime islama voditi dijalog i ljubomorno čuvati tradicionalno islamsko učenje na ovim prostorima. Istovremeno ćemo svaki ekstremizam, širenje mržnje i militantizam osuđivati bez obzira na to od koga dolazio i nikada nećemo praviti podjelu na ‘dobre i loše’ ekstremiste, na one ‘naše’ koje tolerišemo i ‘njihove’ koje osuđujemo.”
Јusić napominje da informacije kojima raspolaže govore da većina onih koji se još okupljaju u ovim grupama javno ne zagovaraju nasilni terorizam, iako, kako navodi, vjeru praktikuju na sebi svojstven način.
Dževad Galijašević, stručnjak za borbu protiv terorizma, međutim, tvrdi da su paralelni džemati stalni izvor prijetnje, upravo zbog ideologije radikalnog i političkog islama, ali i kršenja zakona i ustava.
– Ono što je najznačajnije za nas, jeste da su paralelni džemati bili centri iz kojih su džihadisti odlazili na ratište u Siriju i Irak. Paralaelni džemati, taj izraz je ustvari eufemizam za jednu formu vehabijskih kampova, kampova u kojima se dešavaju i obuke, a ne samo da se živi u nekoj izolovanoj zajednici – navodi Galijašević.
Galijašević upozorava da se oni se nalaze na izolovanim, teško pristupačnim mjestima i da koordinišu sa 100-inak vehabijskih naselja. T
vrdi da, čak ni oni koji su prihvatili pravila funkcionisanja Islamske zajednice, nisu prestali biti opasni: U ovoj zemlji radikalni islam sa stotinu vehabijskih naselja, sa 21 paradžematom, sa preko 1.000 NVO koje se prividno bave humanitarnim radom, a ustavri predtsavljaju stalni izvor prijetnje i finansiranja i terorizma i ovih radikalnih islamista, sa ostacima aktivne islamske omladine i odreda El Mudžahid, oni predstavljaju stalni izvor prijetnje.”
– Oni jesu bezbjednosni problem i njima je uzalud se baviti sa stanovišta religijskog opredjeljenja. Ovo pitanje neophodno je tretirati kao problem kršenja ustava i zakona, i u sferi bezbjednosti i u sferi religije – zaključuje Galijašević.
