Sjednica Predsjedništva BiH posvećena migrantskoj krizi završena je – kako je i najavljeno – bez dogovora. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik predvidio je takav ishod, rekavši da misli da će to biti „jalova priča koja neće dati nikakav rezultat“, jer ne postoji Savet ministara koji bi mogao nešto operativno da uradi.
Dodik je dodao da niko neće postaviti vojsku na granici između Republike Srpske i Srbije kako bi bio spriječen ulazak migranata, a kad je riječ zahtjevu da snage Fronteksa zauzmu dio granice BiH, pokazalo se da je to moguće samo na granici sa Hrvatskom, jer je to nemoguće na granici sa zemljama koje nisu članice EU.
Inače, hrvatske vlasti su na graničnom prelazu Maljevac prema BiH postavile ogradu, a temelji za postavljanje ograde napravljeni su i na graničnim prelazima Gejkovac i Pašin Potok.
Vlada Republike Srpske zauzela je ispravan stav i nije dozvolila da se na području Republike Srpske podižu kampovi za prihvat migranata, tako da imamo situaciju da oni prolaze kroz Srpsku, idu u prihvatne centre na teritoriji Federacije BiH u Bihać ili Veliku Kladušu, kaže za Sputnjik dekan Fakulteta bezbjednosti u Banjaluci Predrag Ćeranić.
U Bihaću i Kladuši su zbog toga nastali veliki problemi, do te mjere da kantonalna vlada namerava da uvede vanredno stanje koje bi uključivalo i policijski čas, jer tamo imamo svakodnevne obračune među migrantima, kao i napade na lokalno stanovništvo, dodaje Ćeranić.
A Savjet ministara ne preduzima uopšte nikakve mjere, već nastoji da jedan ozbiljan bezbjednosni problem, čija kulminacija tek slijedi, iskoristi za realizaciju nekih svojih drugih političkih ciljeva, kao što je postavljanje Oružanih snaga BiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, čemu se Dodik opravdano protivi.
– Јoš se kaže – biće to vojska, ali neće imati oružje. Pa kakva je to vojska bez oružja? Dakle, migrantska kriza treba da se riješi kompleksnim mjerama koje podrazumevaju jedinstven stav na nivou Predsedništva BiH – smatra Ćeranić.
Zbog toga je predsjednik Dodik u pravu, jer ne postoji politički stav da se migrantska kriza prevaziđe, ističe Ćeranić i dodaje da se nada da će se vremenom stvoriti prostor za dogovor na nivou Predsjedništva BiH za rješavanje problema izazvanih migrantskom krizom, ali ne skoro.
U BiH je sve ispolitizovano, tako se i za neke ključne političke odluke, kao što je formiranje Saveta ministara, čeka odgovarajući politički momenat. Za Bakira Izetbegovića koji krajem septembra ima kongres SDA, kad se bira novo rukovodstvo, to je ta tačka. On pre svog reizbora neće hteti da ulazi ni u kakav savez sa Dodikom, jer ne može od pritisaka međunarodne zajednice koja ga uslovljava putem u NATO.
– Mislim da će se stvari početi rješavati negde krajem godine, tada očekujem konstituisanje Savjeta ministara i bar u jednoj značajnijoj mjeri rješavanje tih nagomilanih problema u bosanskohercegovačkom društvu. Ovog ljeta se neće problemi rješavati, oni će se samo gomilati, a migranti će, ako se upute u BiH, stvoriti samo veće probleme na području Federacije, odnosno u Unsko-sanskom kantonu gde su i sada enormni – smatra Ćeranić.
Kroz Republiku Srpsku migranti za sada samo prolaze, jer se oni “plaše Srba”, zato što su dovoljno isprepadani pričama o ulozi Srba u ratu, tako da oni nastoje da što prije prođu kroz Srpsku, dočepaju se Bihaća ili Kladuše, odnosno, granice sa Hrvatskom i teritorije EU, zaključio je dekan fakulteta bezbjednosti u Banjaluci.
