Francuski Figaro objavio na deset stranica reportažu sa KiM, u kojoj se konstatuje da su Srbi na toj teritoriji tretirani kao građani drugog reda.
U tekstu pod naslovom “Srpski duh otpora”, navodi se da se Srbi na Kosovu i dalje bore za opstanak, uprkos činjenici da ih je preostalo svega oko 100.000 i da su okruženi sa oko dva miliona Albanaca, jer oko 250.000 Srba bilo je prinuđeno da napusti svoje domove.
Figaro podsjeća da je od 1999. godine na KiM, koje pravoslavni Srbi smatraju svojim Јerusalimom, uništeno oko 150 crkava, kapela i manastira, i da se sve to dogodilo tokom i nakon 78 dana vazdušnih napada NATO, pokrenutih bez mandata Ujedinjenih nacija.
List svoje čitaoce detaljno informiše i o nedavnom upadu albanskih specijalaca na sjever Pokrajine, a autor je tu akciju nazvao brutalnim obilježavanjem godišnjice dolaska međunarodnih snaga.
– Zvanično, cilj je bio razbijanje mreže korupcije i krijumčarenja. To će zasmeiati bilo koga ko poznaje Kosovo, imajući u vidu da je ono stejcište svih mogućih prevara i zla: od trgovine bijelim robljem i krađe automobila, preko opojnih droga, pa čak i trgovine ljudskim organima – navodi se u tekstu.
Srbi se danas, kako opisuje Figaro, grupišu u enklavama i izloženi su stalnoj prijetnji iznenadnog nasilja, ali uspijevaju da podnesu tešku sadašnjost ugledajući se na bogatu prošlost.
Opisujući položaj Srba na Kosovu, reporter francuskog dnevnika postavlja pitanje da li je tu riječ o aparthejdu, diskriminaciji ili možda segregaciji.
– Na drugim mjestima, međunarodna zajednica, uvijek spremna na odbranu ljudskih prava, ne bi se libila da ovim pojmovima označi Prištinu. Ipak, osim Rusije, niko ne brani Srbe. Zahvaljujući nekažnjenosti, vrlo dobro svjesna odobravanja SAD i EU, kosovska vlada vrši sve jači pritisak – navodi se u tekstu.
Figaro podsjeća i na niz jednostranih poteza Prištine, poput uvođenja takse od 100 odsto za proizvode iz Srbije, postepenog ukidanja granice između Kosova i Albanije, i na kraju formiranja profesionalne vojske, uz konsataciju da su Srbi na Kosovu žrtve odmjeravanja snaga koje ne najavljuje ništa dobro.
U okviru reportaže, autor Žan Luj Tramble je intervjuisao francuskog humaniarca, predsjednika udruženja Solidarnost za Kosovo Arnoa Gujona, koji je objasnio zašto mu Priština od 10. septembra prošle godine zabranjuje ulazak na Kosovo i pružanje pomoći i podrške srpskom stanovništvu.
– Moje vozilo su potpuno razmontirali, a mene podvrgli apsurdnom ispitivanju dva agenta bezbjednosne službe koji su došli specijalno iz Prištine. Operacija je trajala nekoliko sati, da bi mi na kraju ta dva službenika dali zabranu ulaska i boravka na Kosovu. U tom dokumentu ne spominje se ni razlog ni motiv za tako nešto, pošto nisam počinio nikakvo krivično djelo – rekao je Gujon.
On je uvjeren da je postao nepoželjan na samoproglašenom Kosovu zato što čini sve da zapadnom javnom mnjenju približi humanitarnu situaciju i probleme srpskog naroda.
– To me neće spriječiti da nastavim dalje, jer Srbima na Kosovu je potrebna podrška. Njihov duh otpora je netaktnut – ugledajmo se na njih – kazao je Gujon.
