Najnoviji napad na građane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj po ko zna koji put je otvorio pitanje koliko je region uopšte stabilan i da li će se ikada bure baruta koje je zapaljeno devedesetih godina prošlog vijeka, ugasiti.
Još više zabrinjava činjenica da iskra, koja bi mogla da zapali cijeli Balkan, dolazi iz jedne od članica Evropske unije, te da ta ista Evropa za to vrijemo ćuti.
Činjenica je da mržnja prema Srbima u Hrvatskoj od rata do danas nije nestala, ali je ekstremizam u toj zemlji jedno vrijeme bio uspavan. Međutim, u proteklih godinu dana on se naglo počeo buditi te se iz mjeseca u mjesec pojačava. Samo u proteklih devet mjesecu u Hrvatskoj je zabilježeno čak devet napada na građane srpske nacionalnosti, koji su isključivo bili motivisani nacionalnom mržnjom.
Koliko je otvoreni hrvatski ekstremizam prijetnja po stabilnost u regionu, i da li bi mogao da utiče na jedva sklopljen mir – pitanje je koje se sve češće otvara u javnosti.
S druge strane dodatno zabrinjava činjenica da Evrope na sve to gleda s prećutim odobravanjem. Isto, kao što je ćutke posmatrala kako se Srbima onemogućava vraćanje imovine i uopšte povratak u Hrvatsku, ispisivanje iz državljanstava te zemlje i onemogućavanje da se isto dobije. Evropa se nije oglašavala čak ni onda kada su u Hrvatskoj rušene table sa ćiriličnim natpisima, niti kada su Srbima ukidana osnovna ljudska prava, ili pak na ustaške pozdrave.
Pa kakvu to onda poruku šalje Evropa, pogotovo zemljama koje pretenduju da postanu članice EU? Da li ovim poručuju da je ekstremizam poželjan i da manjine nisu bitne, te da gaženje osnovnih ljudskih prava nije prepreka da se postane članicom EU.
I da li onda predstavnici te iste EU imaju pravo da drže predavanje i objašnjavaju drugim državama, koje još nisu njene članice, o poštivanju ljudskih prava i sličnim stvarima?
Univerzitetski profesor i politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski, smatra da se dešavanja u Hrvatskoj neće odraziti na region. On ističe da to ne bi trebalo uticati ni na odnose među državama regiona.
– Ljudi koji vode te države navikli su se na takvo funkcionisanje i postupanje. Navikli se na to da se takve stvari dešavaju jednom u Hrvatskoj, drugi put u Srbiji ili BiH. Kada god se dogodi neki incident na jednoj strani, onda ćete čuti one koji kažu: „Pa šta hoćete, znate šta se dešavalo kod vas tamo“. I tako onda u krug – ističe Puhovski.
Foto: Zoran Ilić/RAS Srbija
Žarko Puhovski
Komentarišući ćutanje EU, Puhovski ističe da je to očekivano jer Evropa nije zainteresovana za taj tip problema. On dodaje da se EU u ovom trenutku, zbog svoje sve jasnije antimigrantske klime, puno više bavi bezbjednošću, nego ljudskim pravima. U tom pogledu, kako kaže Puhovski, ne treba očekivati nikakvu pomoć od EU.
– Ona naprosto nije konstruisana da bi se bavila tim problemima. Ako neke države uđu u EU, kao recimo Hrvatska ili Slovenija, onda mogu biti mirne po pitanju reakcija službenih organa Evrope, osim, ako se ne radi o teškim dešavanjima, tipa ubijanje – ističe Puhovski. On kaže da mogu desiti neke diskusije u evropskom parlamentu, ali one budu sporadične i manje bitne.
Puhovski ističe da je EU u ovom trenutku drugačija nego što je to bila prije nekoliko godina.
Naime, kako kaže on, EU je prije par godina mnogo više bila koncentrisana na ljudska prava. Međutim, danas joj je bezbjednost važnija od ljudskih prava.
– Dok god imate države kao što su Mađarska, Poljska, Italija i slične, gdje se iz niza razloga masovno krše ljudska prava, ne možete očekivati da se neko u EU uzrujava zato što je „nekoliko Srba dobilo batine u Hrvatskoj ili negdje drugdje“. To, naprosto za EU, u ovom trenutku nije dovoljno veliki problem da bi izazvao reakcije – smatra Puhovski.
On ističe da se uvijek radi o brojkama, bez obzira što neko govori ili smatra da je riječ o principima. Puhovski dodaje da se, na žalost, reaguje tek na velike brojke, a ne na „par pretučenih“.
– U ovom trenutku su te brojke u Hrvatskoj relativno male i ova država se ne kvalifikuje kao relevantan kršitelj ljudskih prava na nivou EU, jer, na žalost, ima i drugih koji su puno gori – zaključuje Puhovski.
Istoričar i iskusni diplomata Slobodan Šoja ističe da iskreno saosjeća sa svim Srbima iz Hrvatske koji su, na žalost, potencijalne žrtve jednog povampirenog nacionalizma koji nikako da izgubi na intenzitetu.
– A po svakoj logici trebao je odavno posustati kad se pogleda statistika koliko malo Srba živi u Hrvatskoj. To se dešava jer niko s vrha svjesno ne radi ništa da spriječi jedno besmisleno i anahrono divljanje. Smatram da je zvanična hrvatska politika za to glavni krivac i da je u poslednjoj deceniji trebala da djeluje obratno – kaže Šoja.
Umjesto što je podržavala i ohrabrivala nacionalističke ispade, kako dodaje Šoja, Hrvatska je trebala konkretnim javnim mjerama učiniti sve da umanji ili potpuno zaustavi ovo otuđenje hrvatskog uma koje je sramota za tu državu.
Bez obzira na to što se radi o opasnim i neevropskim provokacijama i zločinima, Šoja, ipak, ne misli da će se to odraziti na mir i stabilnost u regionu. To će samo pojačati već negativnu i otrovnu retoriku naših nacionalnih lidera, ali smo mi na to, kako kaže Šoja, odavno navikli.
– A navikli smo, takođe, što je tužno, da se ovakvi događaji najčešće koriste za nacionalnu propagandu i trovanje međuljudskih odnosa, što je nova tragedija nakalemljena na već tragičnu situaciju. Ukratko, sve dok politika s vrha ohrabruje nacionalizam i mržnju prema drugom živjećemo ono što sad živimo: strah, nepovjerenje i mržnju- poručuje Šoja. On dodaje da je očito da to nekima donosi novac i zbog toga ćemo to teško prevazići.
Osvrćući se na ćutanje EU, Šoja ističe da je ona, na žalost, jedna ogromna vještačka tvorevina u kojoj ima najmanje razumijevanja za ljudske patnje. Svako pitanje prolazi kroz razne politizirane rešetke pa reakcija EU ne zavisi od prirode problema već od prirode odnosa u EU. S druge strane, kako kaže Šoja, veliko je pitanje da li bi Hrvatska promijenila svoju politiku prema Srbima na zahtijev EU.
– Neki signali iz Brisela su već davani u nekoliko navrata, Hrvatska ih je primila k znanju, ali ništa konkretno se nije dogodilo niti se stanje poboljšalo. Naprotiv – zaključuje Šoja.
On dodaje da tek sada, u vrijeme predsjedničke kampanje u Hrvatskoj, prosto je nemoguće očekivati bilo kakvu izjavu o razumijevanju srpskog položaja u Hrvatskoj.
– Jadna je zemlja u kojoj je tolerisanje mržnje prema jednoj naciji preduslov dobijanja značajnog broja glasova – poručuje Šoja.
Puzigaća traži zaštitu od EU
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća apelovao je na predstavnike međunarodne zajednice i EU da zbog poslednjih napada na Srbe na adekvatan način sankcionišu Hrvatsku.
– Međunarodna zajednica mora konačno reagovati i na adekvatan način sankcionisati Hrvatsku da bi zaustavila progon i ono malo Srba koji žive u toj zemlji- rekao je Puzigaća.
On je upozorio da ako međunarodna zajednica i EU hitnim uvođenjem strogih zakonskih normi ne zaustavi širenje nacionalizma i ustaštva u Hrvatskoj, postoji opasnost da i ono malo Srba koji žive u Hrvatskoj krenu u egzodus bez povratka.
