Težak položaj radnika u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, niske plate i nerazumni zahtjevi poslodavaca, razlozi su kontinuiranog odlaska građana BiH u druge zemlje.
U moru primjera zabilježen je ovaj u ugostiteljskom objektu u Mostaru gdje poslodavac traži od svojih radnika stalno čišćenje poslovnog prostora te prijeti kaznom oduzimanja 20 KM za svaki prekršaj, prenosi Klix.
– Zabranjeno je sjedenje za stolom, uvijek se ima šta čistiti – stoji u napomeni radnicima uz jasno navođenje svih obaveza.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže za Klix kako nisu čudni brojni odlasci iz naše zemlje kad se zna kroz šta sve oni ovdje prolaze.
– Prava radnika u Bosni i Hercegovini nisu bila nikad lošija, status nikad nije bio gori, izuzimajući period feudalizma u srednjovjekovnom periodu. Kada ste izloženi na milost i nemilost poslodavca da vam da platu koliku on želi, da inspekcije neadekvatno štite radna prava, odnosno selektivno provode zakonska rješenja, možemo kazati da niko ne može osuđivati one radnike koji odlaze iz zemlje – kazao je Šatorović.
Dodaje kako je primjetno kako se brojni ugostiteljski objekti zatvaraju jer nedostaje adekvatne radne snage, jer svi koji imaju znanja iz te oblasti odlaze u zemlje zapadne Evrope gdje bivaju dobro prihvaćeni.
– Naši radnici nisu neradnici kako ih nazivaju poslodavci u BiH, nisu neproduktivni kako ih određuje naša izvršna vlast, nego su izuzetno čestiti koji pošteno zarade svoju platu. Oni odlaze i rade za tri puta veće plate, prvo u Hrvatskoj, a oni koji imaju nešto više sreće i u zemljama zapadne Evrope – izjavio je on.
Ovakav odnos dovešće do situacije da Bosna i Hercegovina više neće imati potrebnu radnu snagu, a mnoge djelatnosti, kao što je ugostiteljstvo, to već osjete.
Sindikalisti kažu kako bi se pozivajući na zakone radnici trebali obraćati nadležnim inspekcijskim organima, ali upozoravaju da nakon prijave oni obično ostaju bez posla.
– Država se nije pobrinula da adekvatno zaštiti onoga koji je prijavio činjenje nekog dijela. Definitivno, radnik koji se pobuni završava na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao tehnološki višak ili poslodavci nađu neki drugi razlog. Zbog ovakvih slučajeva poslodavci zabranjuju bilo kakvo sindikalno djelovanje u svojim poslovnim subjektima – zaključio je Šatorović.
