U šumama na Kozari, ali i širom Srpske, pojavio se štetni insekt hrastova mrežasta stjenica. Pojedina stabla hrasta se suše, a voćari strahuju da bi ova štetočina mogla da se uništi voćnjake.
Hrastova mrežasta stjenica insekt je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Tamo je dio ekosistema i ne čini veliku štetu. Međutim, u Evropi nema prirodnog neprijatelja i brzo se širi.
– Na području Srpske je ogromna površina hrasta pod napadom, negdje oko 200.000 hektara – rekao je Zoran Stanivuković sa Šumarskog fakulteta iz Banjaluke.
Stručnjaci kažu da se djelovanjem stjenice vegetacioni period hrasta smanjuje za mjesec dana. U Šumskom gazdinstvu Prijedor ističu da ne očekuju da će doći do većeg sušenja šuma, ali moguće je slabljenje stabala.
– Nismo primjetili da ime nekih većih šteta na drugim šumskim vrstama, ali vidjećemo, pratimo stanje. Pokušali smo doći do informacija kako su Hrvati odreagovali, jer oni već imaju taj problem, ovo im je treća godina sada. Nemaju rješenja ni oni, nema rješenja niko u Evropi, biće se jako teško sa tim boriti, ne znamo šta nas čeka – istakao je Saša Bursać direktor Šumskog gazdinstva Prijedor.
Voćnjaci na Kozari i u Potkozarju nalaze se u blizini šuma. Voćari strahuju da bi se hrastova mrežasta stjenica mogla proširiti i na njihove zasade. Zabilježeni su napadi na divlje jabuke, kupine, maline i zeljaste biljke.
– Na voćkama još uvijek nema da smo primjetili da pravi štete. Međutim, ne možemo da očekujemo da neće preći i na voće, tako da očekujemo da Institut i ostale nadležne institucije odrade svoj posao, da utvrde na koji način da se borimo – smatra Mladen Marjanović predsjednik Udruženja voćara grada Prijedora.
Pomoćnik ministra poljopriverede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Goran Zubić dodao je da nije registrovano da ova stjenica napada voće.
Stručnjaci kažu da je hrastova mrežasta stjenica pokazala otpornost na sve preparate. U Hrvtskoj su u toku pokušaji suzbijanja stjenice jednom vrstom gljivica. S obzirom na to da su pokušaji u ranoj fazi, rezultati još nisu poznati.
