U voćnjacima na području Prijedora ove godine rod je bio do 80 odsto manji od planiranog, dok ima i onih mjesta u kojima uopšte nije bilo ploda.
Ilinka Macura ima voćnjak u selu Božići kod Prijedora. Za Srpskainfo priča da na površini od hektar i po ima krušku i šljivu.
– Prinos kruške je oko 40 odsto. Ona je lijepa i krupan je plod, pa možemo reći da nismo totalno propali. Što se tiče šljiva, ne mogu reći ni da ima pet odsto roda. Od 1.500 stabala, šljive je bilo na 200 – kaže Macura.
Dodaje da su rod i ove godine uništile loše vremenske prilike.
– Bilo je u maju slabog mraza i smatram da je to razlog što je podbacilo voće. Pored toga, bilo je 40 kišnih dana. Voće je cvjetalo i odmetnulo se, a na kraju ništa – priča ona.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Ističe da i pored svih nedaća planira da širi voćarsku proizvodnju.
– Kupili smo osam dunuma zemlja i razmišljam o širenju. Mislim da ćemo saditi trešnju – kaže ona.
Navodi da je za potrebe svog voćnjaka sagradila hladnjaču.
– Bez ikakvih podsticaja od grada ili Vlade RS obezbijedili smo sebi malu hladnjaču u kojoj mogu čuvati voće. Većinu sam prodala na manifestaciji “Dani voća” u Prijedoru. Kilogram šljive košta marku i po, a kruške su dvije marke – kaže Macura.
Za razliku od nje, voćar Dragomir Vujković iz Babića zbog malog prinosa razmišlja da se prestane baviti voćarstvom.
– U mjestima Omarska, Kozarac, Lamovita, pa i naseljima u Prijedoru kao što je Gomjenica, voće je podbacilo od 70 do 80 odsto. Imamo područja gdje nema voća nikako i gdje je sve podbacilo 100 odsto. Tako i ja od planiranog roda, onog kojeg sam imao svake godine, ove godine imam tek 20 odsto – priča Vujković, koji je inače član Upravnog odbora „Udruženja voćara“ Prijedor.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Smatra da je prošlogodišnji led iz jula glavni krivac slabog voćnog prinosa.
– Voćke su doživjele stres. Imale su mnogo rana i upotrijebile su svu energiju za zacjelivanje tih rana, umjesto u stvaranje rodnog potencijala za ovu godinu, tako da je rod za ovu godinu devastiran – ističe Vujković.
Navodi da njegov voćnjak nije velike površine, te da prošlih godina nije imao problema da proda plodove.
– Imam voćnjak površine oko 1,2 hektara, odnosno 3.500 stabala jabuke. Nisam veliki proizvođač i ono što proizvedem prodam na lokalnom tržištu, ali situacija ove godine postaje komplikovana zbog nestašice – kaže on.
Vjeruje da će zbog nestašice voća narednih mjeseci i rasti njegova cijena.
– Prošle godine u ovo doba u tržnim centrima ste mogli da uzmete jabuku za 70 pfeniga, a sada je marka ili marka i 20 pfeniga. Nažalost, to nije naša jabuka. U tržnim centrima prodaje se jabuka iz Poljske, Ukrajine, Njemačke, Italije, Hrvatske – tvrdi on.
Navodi da domaći voćari ne mogu voće da prodaju u velikim tržnim centrima.
– Mi nemamo pristup tržnim centrima, koji su moćni igrači. To je lobiranje na tržištu. Ja nemam potrebu ni da nudim tržnim centrima. Pokušavao sam godinama, ne može se doći do tih ljudi i neću više ni da pokušavam – zaključuje Vujković.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Šef Odsjeka za poljoprivredu grada Prijedora Tatjana Marić rekla je da grad 15 godina podstiče voćarsku proizvodnju sa oko 50.000 KM godišnje, te da je u toku tender za početak izgradnje hladnjače za skladištenje voća.
Pčelari
Dragomir Vujković voćarstvom se počeo baviti prije 20 godina, a pored toga bavi se i pčelarstvom.
– Odlučio sam da se povlačim polako i bavim se samo pčelarstvom. Imam oko 100 košnica. To je najljepši posao – kaže Vujković.
Ističe da loše vremenske prilike utiču i na pčelarstvo.
– Ove godine oko 50 odsto pčelara nije imalo ništa meda, a ostali su vrcali najviše 7 kilograma po košnici. Mi u pet godina imamo jednu ektremnu, kada pokupimo med i stvorimo zalihu za one godine kada ga nema – tvrdi on.
