Najnovija izjava visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da bi mogao ponovo početi koristiti bonska ovlaštenja te nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida ali i izborni zakon, tačnije uvođenje elektronskog glasanja, naljutila je političare iz Srpske koji mu poručuju da od toga nema ništa.
Incko je, naime, u intervju za BHT1 kazao da se u BiH dešavaju “neke stvari koje više nisu podnošljive”, te da se klima u PIK mijenja i sve više država smatra da bi trebalo opet koristiti bonska ovlaštenja.
– Nikad nisam imao podrške za bonska ovlaštenja kao sada – naveo je Incko.
On je u svojoj izjavi dao naslutiti da bi bonska ovlaštenja mogla biti korištena i kada je u pitanju rad pravosuđa, navodeći da 75 odsto građana u BiH nije zadovoljno stanjem u pravosuđu, te da zbog toga, između ostalog, ljudi odlaze iz zemlje.
Incko je naveo da njegova kancelarija radi i na zakonu o zabrani negiranja genocida koji bi, “ukoliko ga ne donese državni Parlament, mogao biti nametnut”. Isto je najavio i kada je u pitanju uvođenje elektronskog glasanja.
– Međunarodna zajednica će sačekati i vidjeti da li će kroz Parlament BiH moći proći elektronsko glasanje, a moguće je da, ako se to ne dogodi i u tom segmentu bude viđen upliv institucije Visokog predstavnika – zaprijetio je Incko.
Inače, ovo nije prvi put da Incko najavljuje nametanje određenih zakona u BiH, posebno onog koji se odnosi na negiranje genocida.
On je i u julu ove godine govorio o tom zakonu, poručivši da će biti usvojen do sljedeće godine.
Predsjednik Ujedinjene Srpske i predsjedavajći Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nenad Stevandić kazao je da bi nametanje zakona o zabrani negiranja genocida “bio eksperiment sa nesagledivim posljedicama”.
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Komentarišući povratak bonskih ovlaštenja, Stevandić je kazao da bi ukupna ocjena rada visokog predstavnika trebala da ga stavi na stub odgovornosti, isto koliko i političare koji su krivi za odlazak mladih i nefunkcionisanje BiH.
– Još bi mu samo falila bonska ovlaštenja pa da Incko direktno preuzme odgovornost za raspad BiH. Mislim da ne samo da je prošlo to vrijeme, već su prošli i ti ljudi. Ne treba nam visoki predstavnik, a kamoli visoki predstavnik sa bonskim ovlaštenjima – zaključio je Stevandić.
Protiv bilo kakvih nametanja novih zakona, odnosno upotrebi bonskih ovlaštenja je i poslanica PDP u Parlamentarnoj skupštini BiH Mira Pekić.
Ona ističe da je vrijeme nametanja zakona prošlost, te da je to bila loša praksa što je vrijeme pokazalo.
Foto: PDP/RAS Srbija
Mira Pekić
– Ne samo što je prošlo vrijeme nametanja zakona već treba pustiti da Parlament BiH radi svoj posao i da se zakoni donose u institucijama koje su zato nadležne – ističe Pekićeva.
Politikolog Željko Budimir ističe da nije siguran da li se promjenila klima u evropskim državama, kako tvrdi Incko, ali da se zasigurno promijenila klima u jednom drugom pravcu, pa zapad više nije jedini spoljni politički akter u BiH.
– Jako važnu ulogu u BiH sada ima Rusija koja više ne slijedi politiku ni Brisela, ni Vašingtona, što je bio slučaj devedesetih godina, nego to radi u skladu sa sopstvenom spoljnom politikom i interesima koja je u ovom trenutku kompatibilna sa politikom Srpske – ističe Budimir.
Foto: screenshot ATV/RAS Srbija
Željko Budimir
On dodaje da po njegovom mišljenju nema ni govora da postoji konsenzus po pitanju bonskih ovlaštenja, odnosno nametanja zakona koji imaju uticaj na sistemske promjene u BiH.
Budimir kaže da bi možda zemlje Evrope i SAD željele da nametnu neka rješenja, ali nemaju podršku svih država koje sjede u PIK.
– Mislim da ni među zemljama EU, koje su članice PIK, ne postoji konsenzus oko pitanja promjene političkog sistema u BiH nametanjem zakona. Ovo više nije 2003. godina i ako se nešto nametne Srpskoj, ona nema nikakvu obavezu da sprovodi samovolje i nametanja određenih politika koje nemaju veze sa političkom realnosti u BiH – smatra Budimir.
On tvrdi da Srpska ne mora uopšte da poštuje odluke koje bi Incko eventualno mogao da nametne. Budimir kaže da jedan od razloga zbog čega se do sada nisu koristila bonska ovlaštenja nije taj što Incko i određene zapadne zemlje to nisu željele, već jer su bile potpuno svjesne da više nema političkih partnera koji bi to mogli da sprovedu.
