U Republici Srpskoj, 12 trgovačkih lanaca, od prvog januara, počeli su da naplaćuju plastične vrećice.
Riječ je o inicijativi trgovaca, jer zakon koji tretira ovu oblast još nije stupio na snagu. Stručnjaci ipak nisu sigurni da li je ovo trajno riješenje ili dodatan izvor prihoda za trgovce.
Da plastične vrećice najčešće završe u prirodi i da im tamo nikako nije mjesto, znaju čak i najmlađi.
Potrošače zato raduje činjenica da plastične vrećice konačno imaju cijenu.
U resornom ministarstvu pozdravljaju inicijativu trgovačkih lanaca i ističu – već u prvom kvartalu ove godine izmjene Zakona o upravljanju otpadom naći će se pred narodnim poslanicima. I njima je predviđeno plaćanje naknade, ali za onoga ko prvi plasira vrećicu na tržište, distributera ili proizvođača.
– Naknadu će ubirati Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske i ona će biti dalje proslijeđivana za sufinansiranje ili finansiranje projekata za zaštitu životne sredine – kaže Gorjana Rosić, službenica za odnose s javnošću u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Ipak, stručnjaci smatraju da to što vrećice više ne dobijamo besplatno, neće riješiti problem. Kada bi na tržištu postojale samo biorazgradive vrećice, to bi bila druga priča.
– Јer biodegradabilne kese se veoma brzo, u pitanju je nekoliko dana ili mjeseci da se raspadnu, ne predstavljaju štetu po životnu sredinu i nemaju nikakav štetan uticaj – istakao je Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu životne sredine Republike Srpske.
Plastičnu vrećicu koristimo u prosijeku 12 minuta i potom je bacimo u smeće. Zemlje koje su već uvele naplatu smanjile su broj iskorištenih plastičnih vrećica za čak 65 odsto. One nisu nestale, ali zamijenjene su višekratnim plastičnim ili platnenim torbama.
