U prijedlozima mjera za poboljšanje vaspitno-obrazovnog rada, koje su sve prijedorske škole dostavile Gradskoj upravi, većina je navela potrebu da se osnaži uloga roditelja i podigne svijest u društvu o značaju te uloge.
U predloženim mjerama, osim uobičajenih kao što su roditeljski sastanci, individualna saradnja i savjeti roditelja, nalaze se i učešće roditelja u osmišljavanju i organizovanju aktivnosti s ciljem smanjenja nasilja, povećanja tolerancije i konstruktivnog rješavanja konflikata, zatim njihov uticaj na smanjenje broja izostanaka, kao i predavanja, te edukativne radionice za roditelje.
Direktor Srednjoškolskog centra Prijedor Aleksandar Milješić rekao je da je potrebno ažurirati saradnju roditelja sa školom i u redovnim aktivnostima i u preventivnom djelovanju.
“Potrebno je raditi na motivaciji roditelja i energičnije, odgovornije i savjesnije im pokazati na koje teškoće nailazimo ako nemamo njihovu saradnju i podršku”, smatra Milješić.
Direktor Osnovne škole /OŠ/ “Kozarac” Jasna Salibašić navela je da u okviru pojedinih razreda i odjeljenja potrebno zajedno sa roditeljima kroz različite oblike saradnje raditi na postizanju boljih rezultata, odnosno tražiti i otkloniti uzroke neuspjeha.
Direktor OŠ “Petar Petrović NJegoš” u Busnovima Branka Gajić smatra da treba povećati broj roditeljskih sastanaka i uvesti predavanja za roditelje o značaju njihovog učešća u školskom životu.
Direktor Mašinske škole Prijedor Dijana Šobot istakla je da u saradnji škole sa roditeljima glavnu odgovornost imaju odjeljenske starješine.
Govoreći o drugim mjerama neophodnim za poboljšanje vaspitno-obrazovnog rada, ona je navela da se moraju dosljednije primjenjivati vaspitno-disciplinske mjere.
“Škola će morati da stavi do znanja svim učesnicima ovog procesa da se nerad i neodgovornost neće tolerisati i da će se odredbe zakona striktno poštovati u tom dijelu”, navela je Šobotova.
Prema njenim riječima, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učeničkih dostignuća kompleksan je i odgovoran proces u kojem svaki nastavnik mora što bolje upoznati učenika da bi na konačnu ocjenu uticalo što više elemenata.
“Vrijednost ocjenjivanja ne treba i nije samo u tome da izmjeri nivo usvojenosti programskih sadržaja pojedinih nastavnih predmeta, već da ima značajnu motivacionu ulogu”, kaže Šobotova.
Neke škole istakle su manjak stručnog kadra, poput OŠ “Mladen Stojanović” u LJubiji, gdje je, u odnosu na ukupan broj učenika, veliki broj djece sa razvojnim poteškoćama, a koja imaju rješenja nadležnih institucija o razvrstavanju u kategorije lica sa smetnjama u razvoju.
Direktor škole Svetlana Ružičić rekla je da bi angažovanje stručnog saradnika-defektologa mnogo doprinijelo kvalitetnijem vaspitno-obrazovnom radu sa ovim učenicima.
“Takođe, zbog velikog broja učenika bez roditeljskog staranja i iz nefunkcionalnih ili nepotpunih porodica, angažman socijalnog radnika u školi bio bi od velike pomoći”, navela je Ružičićeva.
Direktor Elektrotehničke škole u Prijedoru Dragoja Mijić napomenuo je da bi bilo dobro da se za svaku srednju školu koja obrazuje proizvodna zanimanja na godišnjem nivou izdvoji po najmanje 10.000 KM za opremanje kabineta i radionica za praktičnu nastavu.
“Sredstva bi bila grantovska i ne bi opterećivala redovne materijalne troškove škola. Na taj način bi se moglo značajnije unaprijediti izvođenje praktične nastave – što je danas imerativ”, naveo je Mijić.
On je poručio da se Prijedor u tome treba ugledati na Banjaluku, koja je 2018. godine prvi put izdvojila novac iz budžeta grada za ovu namjenu i pozvala škole da kandiduju projekte za ta sredstva.
Direktor OŠ “Jovan Cvijić” u Brezičanima Olivera Brdar Mirković, koja je i odbornik u Skupštini grada Prijedora, rekla je da škole moraju uhvatiti korak sa vremenom, te da mnoge po opremljenosti izgledaju kao da su u 19. vijeku i da nema ozbiljnog razvoja dok god se ne shvati da je osnovno obrazovanje društveni prioritet.
“Često nam ni zakoni ne idu naruku. Škola dobije onoliko koliko ima učenika. To je diskriminacija učenika, a oštećeni su i prosvjetni radnici jer su usmjereni na borbu za golu egzistenciju, a ne na osavremenjivanje vaspitno-obrazovnog procesa”, istakla je Mirkovićeva na sjednici lokalnog parlamenta na kojoj se raspravljalo o ovoj informaciji.
Ona je navela da prosvjetni radnici trpe ogromno opterećenje kada je riječ o administraciji i da bi mnogo više mogli da se usredsrede na kvalitet nastave kada ne bi bilo silne dokumentacije i obrazaca, čijim popunjavanjem su zatrpani.
Od 12 osnovnih škola, najvišu prosječnu ocjenu ima prijedorska škola “Desanka Maksimović” /4,33/, a najnižu “Petar Petrović NJegoš” u Busnovima /3,84/, a od šest srednjih škola, najvišu prosječnu ocjenu ima Srednjoškolski centar Prijedor /4,19/, a najnižu Poljoprivredno-prehrambena škola /3,38/.
Direktor OŠ “Petar Kočić” u Prijedoru Gorana Reljić, koja je, takođe, odbornik u Skupštini grada, rekla je da je godinama unazad suviše visoka prosječna ocjena u osnovnim i srednjim školama, te da je na svakom direktoru odgovornost da povede računa da se dobije što realnija slika, a ne da se vještački podiže prosjek ili izbjegava rad u avgustu odnosno organizovanje pripremne nastave za polaganje popravnog ispita, već samo popravni ispit.
U školskoj 2018/2019. godini škole u Prijedoru pohađalo je 7.558 đaka ili za 297 manje nego u prethodnoj, a, poređenja radi, u školskoj 2006/2007. bilo ih je 11.092. Pozitivan trend vidljiv je u broju prvačića, kojih je lani upisano za 30 više nego u školskoj 2017/2018.
