Prvi put od rata, poslije oko 30 godina, pravoslavna litija je u nedjelju prošla ulicama Vukovara.
Srbi su se od crkve Svetog Oca Nikolaja iz centra grada uputili ka Dunavu na osvećenje obnovljenog Bogojavljenskog krsta. Na tom mjestu krst je podignut još krajem 19. vijeka, a stradao je u ratnom vihoru 1991. godine. Važno pravoslavno znamenje obnovljeno je, zahvaljujući dugo čekanoj dobroj volji rukovodstva grada.
Litija je na ulice izvela više stotina Srba koji su, poslije gotovo tri decenije, svoje molitve iznijeli iz hrama pod vedro nebo.
– Kolonu, koja se poslije osvećenja krsta vratila u crkvu, obezbjeđivala je policija i sve je prošlo u najboljem redu – kaže zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine i predsjednik Demokratskog Saveza Srba Srđan Milaković.
On ne krije radost zbog obnove krsta, ali kaže da se ovaj čin ne može nazvati važnim korakom u međunacionalnim odnosima u gradu u kome su na pojedinim mjestima još vidljive ratne rane. Nebrojeni su, kaže, problemi koji Srbe pritiskaju, ali najveći je loš diskurs u javnosti, etiketiranost i marginalizacija Srba, u svakom smislu.
– Odatle izviru i svakodnevni problemi koje kao pripadnici srpske zajednice imamo. Najteži su oni koji se tiču Ustavom zagarantovanih prava nacionalnih manjina, ali u globalu, to je jedna povrijeđenost ljudi stavom javnosti prema njima koja se reflektuje i u materijalnim pravima, u svemu. Ljudi se svjesno marginalizuju od strane većine, zato što se to pokazalo kao nešto što je opravdano, nešto što je u cijeloj zemlji normalno – kaže Milaković.
On kao primjer velike muke Srba u ovom dijelu Hrvatske navodi registraciju škola na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. U Vukovaru je to nekako riješeno, ali u okolnim opštinama – Borovu, Trpinju i Negoslavcima, srpskim selima kojima je grad okružen – još nije.
– Ne mogu da se škole registruju na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine. Trenutno imamo i problem sa udžbenicima za prvi i peti razred, kojih u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu – nema. Ministarstvo je loše organizovalo taj posao, pa još udžbenici u nastavi na srpskom u tim odjeljenjima ne postoje, djeca rade bez udžbenika – objašnjava Milaković.
Muke sa zapošljavanjem
Kao poseban problem Srba u Vukovaru – zamjenik gradonačelnika navodi zapošljavanje. U javnom sektoru Srbi i dalje nisu poželjni, iako bi, po zakonu, moralo da postoji takozvano proporcionalno zapošljavanje. Nema ih ni u upravama gradova, ni županije, ni u bilo kojim državnim organima.
O tome najbolje govori njegov primjer.
– Јa lično sa gradonačelnikom gotovo i da nisam u komunikaciji, zapravo uopšte nisam u posljednje dvije godine, pogotovo od protesta za sankcionisanje ratnih zločina. A kada je u pitanju ratna priča i sankcionisanje zločina nad Srbima, to je ostalo na apsolutnoj nuli, bez ikakvog pomaka. Čak je i u javnosti vrlo teško govoriti o tome i probiti barijere kada je u pitanju istina o tim dešavanjima – ističe Milaković.
On dodaje da Srbima, da bi se o ovim problemima govorilo, najviše nedostaje medijski prostor. Iako bi trebalo da postoji manjinska redakcija na državnoj televiziji, Srbi moraju da se zadovolje jednom emisijom.
– Kada bi čuli svoj jezik u medijima, ljudi bi počeli da se osjećaju slobodno, a otvorile bi se i druge teme – kaže on.
– Јedna od tih tema su i incidenti koji se dešavaju kada je u pitanju mlađa populacija. Oni se relativno često dešavaju i svrstavaju se pod maloljetničku delinkvenciju i sukobe navijačkih grupa, a u stvari puno njih ima međunacionalni karakter, što se pokušava sakriti – ukazuje Milaković.
Ipak, Bogojavljenski krst je obnovljen, a Srbi su poslije trideset godina sa svojim sveštenstvom i crkvenim zastavama prošli gradom.
– To uliva nadu da se makar njihova svijest mijenja, a koliko će se promijeniti, to prije svega zavisi od njih samih – smatra zamjenik gradonačelnika Vukovara.
Srđan Milaković (Foto: Demokratski savez Srba)
Hristos se rodi – na ćirilici i latinici
– Treba da osjetimo da živimo, da ljudi osjete da imaju slobodu i da to zavisi od njih. Važno je ispoljavanje vlastite duhovnosti i kulture u mnogo većoj mjeri i u tom smislu se moramo osloboditi. To ne treba da postane nikakva ekskluziva, da u Vukovaru u centru grada stoji pozdrav “Mir Božiji, Hristos se rodi” na latinici i na ćirilici, kao što je bilo na Badnji dan. Mnogo takvih malih simboličkih koraka potrebno je preduzeti kako bi se ljudi oslobodili zaključuje Milaković.
Vukovar (Foto: Demokratski savez Srba)
Svečanom činu osvećenja pravoslavnog krsta na Dunavu u ime gradskog rukovodstva prisustvovala je i zamjenica gradonačelnika Ivana Mujkić, što je u srpskoj zajednici shvaćeno kao gest dobre volje.
