Predstavnici klubova poslanika SNSD, HDZ i Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skuštine BiH u proceduru su predali zajednički Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koje je do sada birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, izjavila je šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać.
– Zakon, koji je predat u redovnu proceduru, potpuno je u skladu sa preporukama Evropske komisije i zasnovan na Ustavu i realnim potrebama ovog društva da sazri. Naše je mišljenje da sređivanje stanja u BiH treba da krene od najviših instanci, posebno od pravosuđa – rekla je Bursaćeva.
Prema njenim riječima, ovaj zakon se može mijenjati u redovnoj proceduri, a moguće je organizovati i javnu raspravu.
Ona je navela da su SDS i PDP obavijestili Klub poslanika SNSD-a da smatraju da sudije u Ustavnom sudu treba da biraju entitetski parlamenti i dodala da taj prijedlog nije u skladu sa Ustavom BiH.
Predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu BiH Nenad Stevandić poručio je da “suverenitet BiH ne derogira Republika Srpska, nego institucija visokog predstavnika i Ustavni sud BiH”.
On je izrazio nadu da će i SDS i PDP do sutra donijeti ispravne odluke. I Bursaćeva i Stevandić očekuju da će poslanici ova dva kluba na sutrašnjoj sjednicu Predstavničkog doma djelovati u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.
Za sudije Ustavnog suda BiH može biti biran samo državljanin BiH sa pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog renomea, piše u Prijedlogu zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH koji su u parlament BiH uputili parlamentarci iz Srpske.
U Prijedlogu zakona navedeno je da trojici sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat danom stupanja ovog zakona na snagu.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Prijedlogom zakona je predviđeno da će izbor domaćih sudija koje će zamijeniti strane biti obavljen tako što ih imenuje Predsjedništvo BiH, a potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju Prijedloga zakona navedeno je da su ustavni osnov za njegovo usvajanje odredaba Ustava BiH u kojima je navedeno da bi troje sudija koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon više od pet godina trebalo birati na drugačiji način.
– Parlamentarna skupština BiH ni nakon 15 godina nije usvojila zakon kojim će na drugačiji način biti propisan izbor troje sudija od proteka tog roka, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovaj zakon. Procesna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH je utvrđena u Ustavu BiH – navedeno je u obrazloženju.
Kada je riječ o razlozima za donošenje zakona, predlagači smatraju da je neuobičajeno u komparativnoj ustavnosti da najviši sud jedne zemlje ima sudije strane državljane i da je okončanje te prakse neophodno sa stanovišta državnog suvereniteta i demokratskih načela.
– Kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud BiH bi trebalo da predstavlja instituciju u kojoj je državni suverenitet BiH najviše došao do izražaja. S ciljem dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od razloga ima za cilj da se u Ustavnom sudu BiH strane sudije zamijene domaćim kako bi jačale domaće institucije, a što je obaveza BiH u procesu evropskih integracija – piše u obrazloženju.
Za sprovođenje ovog zakona, navedeno je u obrazloženju, u budžetu institucija BiH nije potrebno obezbijediti dodatni novac jer se i sada u budžetu Ustavnog suda BiH izdvajaju sredstva za plate i naknade međunarodnih sudija.
