Lideri širom svijeta kažu da bi dolazak proljeća mogao usporiti COVID-19, ali teško je sa sigurnošću reći da će se to dogoditi.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je na sastanku nacionalnih guvernera tokom februara da “vrućina ubija ovakvu vrstu virusa”. Britanski ministar zdravlja Mat Hankok izjavio je za ITV da se nada da će epidemija oslabiti, a toplije vrijeme bi pomoglo Velikoj Britaniji u sprečavanju širenja virusa.
Zima slabi ljudski imunitet
U dijelovima svijeta gdje vlada umjerena klima zima je idealno razdoblje za prenošenje koronavirusa. Zimi vazduh postaje suh, a isti uslovi vladaju u zatvorenim i otvorenim prostorima. Nedostatak sunčeve svjetlosti i manjak vitamina D slabi ljudski imunitet, pa se i virus lakše prenosi, piše Klix.
Tokom zime ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorijama i osuđeni su na gužve i bliski kontakt. Jedan od primjera je vožnja u javnom prevozu ili gužve u školama i na fakultetima. Na primjer, pandemija svinjske gripe u SAD znatno je pala tokom ljetnih praznika. Potom se naglo pojačala, kada su se učenici početkom septembra vratili u školske klupe.
Privikavanje na koronu
Logika kojom se vode politički lideri je jasna, ali se ne može očekivati da će koronavirus pokazati osobine svojih rođaka. Otežavajuća okolnost odnosi se na mali broj ljudi koji se suočio s virusom COVID-19, prije nego što je izbila epidemija.
– Stariji virusi koji su manje opasni, jer su ljudi s vremenom razvili imunitet, predstavljaju opasnost samo za osobe koje ih nisu odležale – navodi epidemiolog s Harvarda Mark Lipsith.
Prenošenje novih virusa ne mora biti isključivo vezano za zimu. S velikom koncentracijom ljudi narušenog imuniteta, može se očekivati da će virus veoma lako prenositi u populaciji, piše Guardian.
Zatvaranje škola kao mjera zaštite
Pojedini stručnjaci tvrde da je usporavanje epidemije SARS tokom ljeta 2003. godine dokaz da vremenske prilike mogu djelovati na virus, ali Lipsith kaže da je riječ o mitu.
– SARS je uništen snažnim djelovanjem zdravstvenih institucija u Kini, Hong Kongu, Vijetnamu, Tajlandu, Kanadi i ostalim mjestima gdje se virus pojavio. Mjere su uključivale izolaciju oboljelih, sprečavanje kontakta sa zdravim osobama, ‘socijalno distanciranje’ i ostale napore – navodi Lipsith.
Mjere koje provode službe zdravstvene zaštite efikasnije zaustavljaju širenje koronavirusa od toplijeg vremena. Škole su najveća žarišta epidemije, a Italija je protekle sedmice prekinula nastavu u svim obrazovnim institucijama.
Ako djeca nisu među glavnim prenositeljima virusa, zatvaranje škola bi se moglo protumačiti kao gubitak resursa. Najnoviji podaci iz Kine govore da su djeca obolijevala istom brzinom kao i odrasli, ali je manji broj imao ozbiljnije simptome. Još uvijek se ne zna jesu li tokom izbijanja epidemije sve škole u Kini bile otvorene, pa nije jasno je li njihovo zatvaranje najefikasnija mjera.
