Na području Prijedora koji je izložen povećanom riziku od poplava nije moguća apsolutna zaštita, kada se uzmu u obzir veličina slivnog područja, klimatski faktori, dostignuti stepen izgrađenosti vodozaštitnih objekata, kao i cijena izgradnje nedostajućih objekata zaštite od poplava.
Ovaj zaključak naveden je u Operativnom planu sprovođenja aktivnosti za zaštitu od poplava u 2020. godini za područje grada Prijedora, koji je donio gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković.
-Da bi se negativni efekti poplave sveli na minimum, potrebno je dalje razvijanje sistema zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara u skladu sa realnim mogućnostima lokalne zajednice i insistiranje na faznoj izgradnji nedostajućih vodozaštitnih objekata koja je u nadležnosti institucija republičkog nivoa – navedeno je u Planu.
Neophodna je izgradnja nasipa na Sani i Gomjenici, kao i redovno održavanje postojećih zaštitnih objekata, te periodična regulacija ili čišćenje bujičnih vodotoka i kanala za odvođenje površinskih voda.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Do sada je izgrađena obaloutvrda na rijeci Sani uzvodno od gradskog mosta u mjestu Tukovi, izgrađen je nasip uz donji tok Gomjenice, regulisan vodotok Puharske kroz naselje Pećani, regulisana je i očišćena Miloševica, te su poboljšane propusne moći Miloševice u zoni Stevića mosta.
-Nizvodno od gradskog mosta rijeka Sana nije regulisana, tako da dolazi do plavljenja zone izvorišta za vodosnabdevanje grada Prijedora, odnosno Mataruškog polja, što ugrožava rad bunara i narušava sanitarno-higijenski režim snabdjevanja grada pitkom vodom. Takođe je potrebno izvršiti detaljno čišćenje i produbljavanje korita Sane cjelokupnim tokom kroz grad Prijedor i podizanje nasipa na rijeci Sani kod ušća rijeke Gomjenice na desnoj obali, koji nije završen zbog nerješenih imovinskih odnosa-zaključeno je u Planu.
Najznačajnije stajaće vodene površine su ribnjak Saničani, kao i vještačka jezera izgrađena za potrebe deponovanja mulja nastalog u procesu proizvodnje i ispiranja željezne rude, akumulacije Žune i Šikići sjeverozapadno od naselja Donja Ljubija i akumulacija Međeđa u naselju Gradina. Iz Gradske uprave zaključuju da je sreća što nikada nisu pucale ove brane.
-Najugroženije je stanovništvo naselja Ljubija, Donja Ljubija i Ljeskare u zoni brana na području Ljubije, odnosno stanovništvo naselja Jelićka, Gradina i Omarska u zoni brane Međeđa. Karakteristika opasnosti koja bi nastala usljed rušenja ovih brana je veoma brzo prostiranje plavnog talasa, njegovo veliko rušilačko dejstvo i nesagledive ljudske žrtve i materijalne štete zbog nemogućnosti preduzimanja brzih svrsishodnih radnji na zaštiti i spašavanju stanovništva u ugroženim zonama – zaključuju iz gradske uprave.
Iako stanovništvo Gomjenice i Vrbica strahuje zbog velike površine ribnjaka Saničani, u Gradskoj upravi su zaključili da su njegova brana i nasipi redovno održavani.
U Planu navode da je pravovremeno uzbunjivanje stanovništva moguće u zoni brane Međeđa, gdje je instaliran elektronski sistem za uzbunjivanje, dok u zoni brana Žune i Šikići ne postoji ispravan sistem za uzbunjivanje.
Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija
Najveće poplave u Prijedoru bile su 1955., 1970., 1972., 1973., a u poslednjih deset godina 2004., 2005., 2010. i 2014. godine, kada je u majskim poplavama izmjeren najveći vodostaj rijeke Sane koji je iznosio 560 cm.
Opasnost za 2.200 Prijedorčana
Ukupna površina vodenih površina na području grada Prijedora iznosi 2.058,14 hektara ili 2,47 odsto od ukupne površine teritorije u koju spada i površina ribnjaka Saničani i drugih vještačkih jezera.
U slučaju višednevnih intenzivnijih padavina na slivnom području rijeka Sane i Gomjenice, kao i naglog topljenja snježnog pokrivača na planinama Grmeč, Manjača i Kozara, dolazi do izlivanja rijeka iz korita, pri čemu u zavisnosti od vodostaja, na području cjelokupne površine grada Prijedora, poplavama bude ugroženo oko 10.000 hektara površine, odnosno oko 2.200 stanovnika, 800 stambenih i 1.000 pomoćnih objekata.
