U ovim vanrednim uslovima, kada se cijeli svijet suočava sa pandemijom virusa korona, najvažnije je sačuvati zdravlje ljudi. Isto tako, važno je sačuvati i privredu, zadržati radna mjesta i omogućiti ljudima da što lakše prebrode teškoće sa kojima se susrećemo.
Ovo za Srpskainfo kaže bijeljinski gradonačelnik Mićo Mićić. Pored Vlade Srpske i nadležnih republičkih institucija, kaže, lokalne zajednice moraju učiniti sve da zaštite stanovništvo i tvrdi da je Grad Bijeljina preduzeo niz mjera.
Svjesni smo, kaže Mićić, da su privrednici i poljoprivrednici u najtežem položaju.
-Većina zanatskih i preduzetničkih radnji je zatvorena, veći privredni kolektivi teško dolaze do sirovine, a svoje proizvode zbog zatvorenih granica ne mogu da plasiraju na tržište. Organizovali smo sastanak Privrednog savjeta Grada Bijeljina kako bismo čuli prijedloge naših privrednika i pokušali da im pomognemo – ističe Mićić.
Isplata druge tranše
On podsjeća da je Gradska uprava Grada Bijeljina odlučila da korisnicima projekta „(Na)uči i (za)radi“ prije predviđenog roka isplati drugu, od ukupno tri tranše za realizaciju njihovih poslovnih ideja.
-Bespovratnim sredstvima od po 8.000 KM Grad je odlučio da podrži 10 najboljih poslovnih ideja, a prva tranša u iznosu od po 2.400 KM isplaćena je korisnicima projekta nakon završene registracije preduzetničke radnje, odnosno do početka marta – objašnjava Mićić.
Preostala sredstva, kaže, trebalo je isplatiti u još dvije tranše do kraja godine, ali s obzirom na to da im je virus korona otežao poslovanje isplatili su im i drugu tranšu od po 3.200 KM.
Dobitnici bespovratnih sredstava izabrani su sredinom decembra 2019. godine, na osnovu izrađenih biznis-planova i bodova sa prethodno obavljene preduzetničke obuke i intervjua.
Uglavnom su to preduzetnici koji se bave poslovanjem u širokom spektru oblasti – od proizvodnje košnica i kreativnog namještaja, preko prerade drveta i proizvodnje krompira i stočne hrane do kozmetičkih i pravnih usluga.
Poljoprivredi treba podrška
Mićić naglašava i da je Semberija izrazito poljoprivredni kraj, te da poljoprivrednici moraju imati podršku kako bi zasijali njive i proizveli dovoljno hrane.
Agrarni fond Grada Bijeljina je 24. marta 2020. završio isplatu poljoprivrednih podsticaja za 2019. godinu.
Posljednja tranša podsticaja iznosila je oko 300.000 KM, a ovaj iznos je raspoređen za podršku stočarima, odnosno za uzgoj teladi i prasadi za dalji tov, vlastiti ugoj junica i priplodnih ovaca, za plasteničku proizvodnju, navodnjavanje, organizovani otkup voća i povrća, tačnije – interventni otkup u stočarstvu.
Budžet Agrarnog fonda za 2019. godinu iznosio je 1,1 milion KM, a za prvu sljedeću sjednicu Skupštine Grada u planu je usvajanje Odluke o programu korišćenja sredstava Agrarnog fonda Grada Bijeljina.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Mićić podsjeća i da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbijedilo 550 paketa sa sjemenima i rasadom povrća za bašte do 500 metara kvadratnih, kao i potrebna đubriva za prihranu.
-Naši službenici primaju i obrađuju zahtjeve kako bi ova pomoć što prije stigla do korisnika. Da bi olakšali i onima koji imaju pravo na regresirano gorivo, organizovali smo podnošenje zahtjeva u svih 15 mjesnih kancelarija i u Odjeljenju za poljoprivredu. Na spisku za regresirano gorivo trenutno ima 1.783 poljoprivrednih gazdinstava sa područja Bijeljine – precizirao je Mićić.
Otvorena telefonska linija
Zbog činjenice da se epidemiološka situacija u posljednjih nekoliko dana pogoršala, kvantaška i stočna pijaca u Semberiji su zatvorene.
-U plastenicima uveliko pristiže rod povrća, ali poljoprivrednici ne mogu da voze svoje proizvode na kvantašku pijacu. Kako bismo ublažili ovaj problem, u Agrarnom fondu smo otvorili telefonsku liniju, broj 055/206-984 kako bi posredovali između proizvođača i kupaca poljoprivrednih proizvoda – kaže Mićić.
Kad se izborimo sa pandemijom, jedan od najvažnijih ciljeva Srpske biće da obezbijedi dovoljne količine hrane. I upravo tu će Semberija imati, kao žitnica, veliku ulogu. Ubjeđeni smo, zaključuje Mićić, da ćemo, uz podršku nadležnih republičkih institucija, uspjeti u toj namjeri.
