Ministarstvo bezbednosti i bezbednosne agencije u BiH pripremaju se za deportaciju ilegalnih migranata u zemlje njihovog porijekla. Ukoliko migranti to odbiju, idu u zatvor, a ambasadori matičnih država koji ne budu želi da pomognu deportaciju, biće protjerani. Od deportacije će biti izuzeti samo državljani Sirije, zbog rata u toj zemlji.
Po riječima profesora bezbjednosti u Banjaluci Predraga Ćeranića ovo je novi strateški pristup problemu migranata u BiH, koji je predstavio ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić, i koji je dobar.
Ćeranić smatra da je Radončić sa svim mjerama pokazao ono što je BiH nedostajalo a to je dobra volja da se problem riješi.
– Naravno, u situaciji kada su granice zatvorene i kada nema avionskih letova osim specijalnih koji su u funkciji pružanja pomoći, postavlja se niz pitanja. Na primjer, kako će se migranti iz BiH, koji ne žele da otkriju svoj identitet, vratiti u svoje države porijekla. Moguće je da se to uradi u saradnji sa ambasadama zemalja iz koji dolaze migranti, a najviše ih je iz Pakistana, oko 3.000. Ali, prva prepreka koja se već pojavila je nesaradnja ambasadora Pakistana po ovom pitanju – objašnjava Ćeranić.
Radončić je, podsjeća Ćeranić, i ovo predvidio i napravio kontramjeru. On će od Savjeta ministara tražiti da uskrate gostoprimstvo u BiH onim ambasadorima koji ne sarađuju. Ćeranić smatra da je ovo dobar način, bez obzira što ta mjera nekima izgleda kao oštra, jer BiH ima ozbiljan problem sa emigrantima u čijim strukturama ima i bivših terorista i kriminalaca i ko zna koga još.
– Ako se dogovor postigne može se organizovati poseban let iz Sarajeva. Za one koji se budu protivili nadležne su agencije za kao što je SIP-a, policija i druge bezbjednosne strukture da uz primjenu svojih ovlašćenja realizuju odluku Savjeta ministara – dodaje Ćeranić.
Po Ćeranićevim riječima, ovo je jedini ispravan put u ovoj situaciji jer BiH ima oko 10.000 ilegalnih migranata.
– Značajan broj njih ne želi da se identifikuje i da kažu odakle su. Ima i incidenata. Migranti se međusobno sukobljavaju, bilo je tu i oružanih sukoba i ranjavanja i ubistava. To je jedna struktura koja nije imuna na takve incidente i na to treba svakako računati kada ovaj plan počne da se realizuje – navodi on.
Ćeranić upozorava i da će sigurno biti pokušaja da se preko Sandžaka migranti nekako provuku ka Makedoniji, pa dalje ali u ovim uslovima vjeruje da su im šanse male.
– Ni mi u Republici Srpskoj nemamo pravi uvid u veličinu problema jer su to ljudi koji, mahom, žive u Bihaću, Sarajevskom Kantonu… Samo u Bihaću ima oko 5.000 migranata, ljudi se pribojavaju i djecu da puste u škole već ih prate. Policija u tom kraju više ne patrolira sa dvoje, već sa četvoro ljudi, jer je u ovom dijelu bilo najviše otpora prema policiji. Život je svima otežan i to najbolje znaju ljudi u ovim dijelovima, pa i u samom Sarajevu – objašnjava Ćeranić.
Zato je bitno, dodaje on, da se taj problem riješava jer svi koji ne žele da se identifikuju su i za Bih i za region potencijalna pretnja.
– Možda se radi o teroristima, o onima koji hoće da dođu u EU i koji imaju ulogu takozvanih spavača. Mogu tu biti i pripadnici organizovanih grupa sa skrivenim namjerama i tako dalje – zaključuje Ćernić.
On podsjeća da je Njemačka odustala od milosrdne politike prema migrantima. Primila je milion migranata i svoje stanovništvo suočila sa brojnim incidentima. Radončić je rekao i da ne isključuje reviziju ranije odobrenog statusa migranata. On očekuje podršku svih u BiH – i domaćih i međunarodnih zvaničnika.
