Većina običaja uoči Đurđevdana odnosi se na zdravlje, plodnost, stoku, zdravlje ukućana, udaju, ženidbu, a Đurđevdan se uzima kao granica između zime i ljeta.
Krstak od vrbe
Drvo vrbe je oduvijek imalo veliku ulogu u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti.
Naime, dodir sa natprirodnim bićem ili njegovim staništem čini da se njegova moć prenese na čovjeka, po principima prenosne magije.
Od magijskih radnji za zaštitu zdravlja i prevenciju bolesti bilo je često i opasivanje prutem ili granom vrbe ili drena (”Devojke su se na Đurđevdan opasivale vrbom da budu vitke kao vrbe”…) ali i lijeske. Na velike praznike proljećnjeg ciklusa grančicama drena, gloga ili lijeske su kićene kuće, privredne zgrade i usjevi kao zaštita od vremenskih nepogoda, ali i zbog opšte zaštite i radi napretka.
Jedan od zanimljivih običaja je i pravljenje krstaka pred Đurđevdan. Kako bi napravili krstak treba da kopristite isključivo mlade grane divlje lijeske koja se pravi u obliku krsta i postavlja na srpske kapije veče uoči Đurđevdana.
Uz krstak ide i vjenac, jer se vjerovalo da kojoj se djevojci sa kapije skine krstak i vjenac tokom noći – sigurno će se udati do sljedećeg Đurđevdana.
Foto: Milovan Aksentijević/Youtube/screenshot
Vjeruje se i da uoči Đurđevdana, domaćica u posudu punu vode treba da stavi razno proljećno bilje, dren, zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, kao i čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa.
To se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći, a ujutru se svi redom umivaju vodom: djeca – “da budu zdrava kao dren”, djevojke – “da se momci grabe oko njih”, stariji – “da budu zdravi”, domaćin – “da mu kuća bude dobro čuvana”… Svaki prema svojim potrebama i željama.
Takođe, uoči slave, ispred kuće treba ostaviti dva-tri stručka omana, pa ih, kad se narose, unijeti u sobu i okačiti da se suše. Osušena biljka kasnije se koristi prilikom izvođenja raznih ljubavnih rituala, a vjeruje se i da čudesnu moć ima i bosiljak koji je u noći pred Đurđevdan pokupio rosu.
Zapalite vatru i čekati ponoć
Čudesnu moć ima i struk kukureka ubran na Biljni petak – petak uoči Đurđevdana, ali na mjesto odakle je iščupan obavezno treba staviti parče hljeba.
Vjenac od tog kukureka nekada se stavljao ovcama oko vrata, ali se danas praktikuje presovanje u poslovnim knjigama, udžbenicima, pod tastaturom, odnosno ispod svakog predmeta koji pomaže u sticanju materijalnog bogatstva.
Tokom večeri, treba ponovo otići na mjesto gdje je ubrana ova čudesna biljka, zapaliti vatru i čekati ponoć. Tada se, tvrde oni koji su tome prisustvovali, na nebu pojavi kratka blješteća svjetlost koja svakoga ko je vidi ubrzo učini bogatim, prenosi Kurir.
