Vijest da njemački mljekarski gigant “Meggle” zatvara pogon u Osijeku, otpušta stotinu šezdeset radnika, raskida kooperantske ugovore s više od dvije stotine lokalnih farmera i premješta proizvodnju u Srbiju, očekivano je izazvala veliku uznemirenost. Slavonija je zadrhtala od domoljubnog gnjeva. Ustala je ogorčeno naša plodna ravnica, negoduje složno i vlast i opozicija, grme župnici s propovjedaonica, psuju seljaci u gostionicama, a ni kravama nije svejedno.
Premda će ovo posljednje vjerojatno mnoge začuditi, ni krave odavno nisu tek ravnodušni, tupi preživači, zainteresirani samo za redovno i obilno sljedovanje sijena i vode i suhu slamu pod sobom, već zabrinuto prate politička i ekonomska događanja, s posebnim naglaskom na stanje u agraru. O tome, napokon, svjedoči i pjesmica Grigora Viteza koju znade svaki prvašić:
Krava čita novine
U carstvu hladovine.
Dva je slova pročitala,
A tri lista progutala.
Naš je reporter zabilježio prekjučer u jednoj štali u Čepinu razgovor koji su o zatvaranju osječke mljekare vodile Đurđa i Liza, dvije domaće šarene simentalke, vrijedne i odgovorne, majke brojne teladi, rekordne muzare nagrađivane na mnogim izložbama goveda.
“Vidiš ti, moja Liza, šta nama Švabe rade” rekla je Đurđa, njuškom nezadovoljno gurajući stočno krmivo u jaslama. “Ni poslije toliko godina oni ne mogu oprostiti kako smo ih nakantali na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Gase proizvodnju u nas i sele je, kažu, u Srbiju, našim tradicionalnim neprijateljima, kao da nas namjerno hoće poniziti.”
“O, neće im to samo tako proći”, odgovorila joj je Liza, starija i iskusnija krava, upućenija u međunarodne odnose. “Prc, Milojka! ‘Meggle’ se malo zajebo! Javio se odmah župan Ivan Anušić i zamolio ih da ne gase proizvodnju. Pisao je predsjedniku Uprave ‘Megglea’ lično.”
“Na njemačkom?”
“Jok, na ruskom će mu pisat! Hvala bogu da je na njemačkom. Pričaju da predsjednik Uprave nije bio kući kad je došao poštar, već mu je žena primila Anušićevo pismo i zabunom ga otvorila. Kad ga je pročitala, rasplakala se kao ljuta godina. ‘Matthias’, govori ona mužu, ‘pa kakvi ste vi to ljudi da Hrvatima zatvarate mljekare. Pa kako vas nije sramota!’ Matthias se na to čitav zarumenio od neugode.”
“Đubre, nije mi ga žao!” viknula je krava Đurđa ljutito.
“Osim toga, tu je i objava Marijane Petir na Twitteru”, nastavila je Liza. “Petir im je sve u brk skresala: ‘Potrebna je žurna i oštra reakcija na najavu tvrtke Meggle da gasi proizvodnju u Osijeku’.”
“To im je napisala!?”
“Od riječi do riječi”, kimnula je Liza. “Ja sam se naježila kad sam to vidjela u novinama.”
“Petir ima hrabrosti”, šapnula je Đurđa glasom punim poštovanja.
“Kad su u Švabe pročitali šta je napisala, jer svi oni, naravno, prate Marijanu Petir na Twitteru, uhvatili su se za glavu od užasa.
Shvatili su kako su jednom ishitrenom odlukom doveli u pitanje samu egzistenciju svoje kompanije. Jer, znaš šta znači kad Petir ‘Meggleu’ zaprijeti žurnom i oštrom reakcijom?”
“Šta?”
“To znači da Petir više neće kupovati njihove voćne jogurte.”
“Uuuu!”
“Ako Petir prestane kupovati njihove voćne jogurte, Meggle je na koljenima. Nema mljekare koja bi to preživjela”, rekla je Liza, a zatim se zaustavila da uzme još jedan zalogaj iz jasala. Polako ga je prožvakala, progutala i nastavila: “Na koncu konca, ako ništa od ovoga ne upali, premijer Andrej Plenković će nazvati njemačku kancelarku Angelu Merkel i svojim se osobnim ugledom, kao i ugledom Lijepe naše, zauzeti da se proizvodnja ne ugasi, a Anglela Merkel će mu reći: ‘Joj, Andrej, oprosti, nisam imala pojma da se to događa. Naravno da će Meggle ostati u Hrvatskoj. Nema šanse da ode u Srbiju. Ništa se ti ne sekiraj, sad ću ja njih nazvati.’”
Dvije šarene domaće nakon toga su ušutjele. Nekoliko su minuta u tišini jele, tjerale muhe repovima i uzdisale.
“Liza!” javila se napokon Đurđa.
“Molim, Đurđa?” odgovorila joj je Liza.
“A da mi ipak počnemo učit srpski? Mislim, neće nam vjerojatno trebati kad se Anušić, Petir i Plenković zauzmu za nas, ali za svaki slučaj, ako bude trebalo ići u Srbiju…”
“Pa, da znaš, i ja sam o tome razmišljala”, priznala je starija i iskusnija krava. “Nije to nekakva velika mudrost. Treba naučit samo nekoliko riječi, šargarepa, keleraba, boranija i pasulj, a sve drugo je isto kao u hrvatskom.”
