Državni organi Crne Gore ćutali kad su nevladine organizacije i Unesko upozoravali da će put Bar-Boljare promeniti tok rijeke, a sad se žale međunarodnim institucijama zbog hidroelektrane Buk Bijela

Iako državni organi Crne Gore nisu reagovali kad su brojne tamošnje nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, pa i međunarodne organizacije upozoravale da će izgradnja auto-puta Bar-Boljare devastirati kanjon rijeke Tare, zbog čega su aktivisti podnijeli i krivične prijave, vlasti u Crnoj Gori su rešile da sada pred međunarodnim institucijama problematizuju izgradnju Hidroelektrane (HE) Buk Bijela tvrdnjama da će ta akumulacija “možda negativno uticati” na isti taj kanjon Tare(?!)

Akumulacija

HE Buk Bijela zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske i njena izgradnja je planirana na reci Drini, na oko 11 km uzvodno od Foče u Republici Srpskoj. Slobodan Ružić, energetski stručnjak i bivši zamjenik ministra energetike Srbije, kaže za Kurir da je ta hidroelektrana od velikog energetskog značaja ne samo za ove dvije zemlje već i za Crnu Goru.

“Akumulaciona hidroelektrana, koja ima sezonsku akumulaciju, skuplja vodu s proljeća, u periodu kada je ima puno i čuva je za period od oktobra do aprila, kada je kod nas velika potražnja za električnom energijom i kada je ona na tržištu najskuplja. Izgradnja HE bi donijela energetsku korist ne samo Srbiji i Republici Srpskoj već i Crnoj Gori. Eliminisala bi se potreba za uvozom, kao i opasnost od restrikcija, a potrošači bi se snabdijevali najjeftinijom mogućom energijom”, zaključuje Ružić.

Međutim, nekoliko nevladinih organizacija, zajedno sa crnogorskim Grin houmom i Ozonom, podnijelo je žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije protiv BiH zbog kršenja i izbegavanja procedure o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Ekolozi iz Crne Gore žalili su se da prilikom pribavljanja ekoloških dozvola “nisu konsultovani nadležni organi Crne Gore”, što je naišlo na podršku i crnogorskog ministarstva održivog razvoja i turizma.

Poslije sedam godina

Nataša Kovačević, izvršna direktorka crnogorske NVO Grin houm, jedne od organizacija koje su podnijele žalbu, kaže za Kurir da je zahtjev predat u namjeri da se „preispita cijela situacija, s obzirom na to da nije došlo do javne rasprave na prekograničnom nivou“.

“Naše ministarstvo održivog razvoja i turizma u nekoliko navrata je tražilo od BiH da im pošalju projekat i informacije u vezi sa ovim slučajem i dobili su odgovor da BiH smatra da su konsultacije, održane 2013, legitimne i da neće ponavljati postupak sedam godina kasnije. To je za nas kršenje ESPOO konvencije, jer je neophodno, s obzirom na protok vremena, ponovo uraditi cijeli dokument strateške procjene životne sredine”, kaže Kovačevićeva. Misija Unesko, koja je 2018. posjetila gradilište auto-puta, konstatovala je da su izgradnja mostova i eksploatacija, odlaganje šljunka i pijeska „ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar zaštićenog područja“. Čak su i Evropski parlament i Evropska komisija tada tražili od crnogorskih vlasti hitno sprovođenje mjera za saniranje devastacije.

Džaba i krivična prijava

Kada su gradili auto-put nisu marili

l Inače, o dvojakim aršinima govori i to da je čak šest crnogorskih nevladinih organizacija podnijelo krivičnu prijavu jer je prilikom izgradnje dionice auto-puta Bar-Boljare došlo do “izmještanja i promjene toka rijeke Tare, promjene hidrološke slike rijeke i narušavanja njenog ekološkog statusa, kao i devastiranja korita i obalnog područja”. Nataša Kovačević iz Grin houma priznaje da nevladin sektor nije naišao na razumjevanje tom prilikom: “Nikada nismo dobili odgovor zbog čega je od 18 varijantnih rješenja izabrano baš ono koje prolazi koritom Tare. Ta obala je prekopana, a rijeka je neprepoznatljiva u dužini od 6,8 km.”

O HE Buk Bijela

  • Gradnja je planirana na oko 11 km uzvodno od Foče na Drini
  • Projekat postoji još od 1972, kada su ga planirale jugoslovenske firme i stručnjaci
  • Predviđena snaga HE Buk Bijela je 93,52 MW
  • Na Drini je planirana i izgradnja HE Foča, snage 44,15 megavata, i HE Paunci, snage 43,21 megavat
  • Smatra se da će izgradnja HE doprineti povećanju sigurnosti snabdevanja

Izvor: Kurir