Na području Prijedora ove godine zbog loših vremenskih prilika nema bagremovog meda, a pčelari strahuju da ni livadskog meda neće biti dovoljno, kako bi se barem pčele njime prehranile do iduće godine.
Dragomir Vujković iz Babića kod Prijedora pčelarstvom se bavi 40 godina i kaže da ne pamti lošiju godinu.
– Apsolutno je katastrofalna godina, nevjerovatno loša, bagrema nije bilo ništa, samo malo unosa je bilo, jer je bilo promjenjljivo vrijeme i bagrem je izmrzao. Poslije bagrema došli su kupina i lipa, ali bilo je izuzetno loše i prohladno vrijeme i nije bilo nikakvih unosa. Evo, sada je došla livada, vaga miruje, samo je malo unosa – objašnjava Vujković.
Vujković, koji ima 90 košnica, ističe da ove godine bagremov med niko od pčelara nije vrcao. Kaže da ovogodišnjeg meda nema niko od 30 pčelara koji su u Udruženju pčelara“ Omarska“, u kojem je Vujković inače član Upravnog odbora.
– Kod mene je za vrijeme bagrema vaga otišla na osam kilograma, da bi poslije toga, kada se vrijeme pokvarilo, tih osam kilograma otišlo na minus. Pčele su taj bagrem potrošile na vlastitu reprodukciju, za svoj život i proizvodnju svoga legla. Nemam meda za prodati niti imam išta u zalihama iz prethodnih godina – navodi on.
Vujković dodaje da je, prema njegovim informacijama koje dobija od pčelara, takođe loše stanje u Hercegovini i čitavoj RS.
– Jednostavno priroda ne medi, cvijet ne daje nektar, a u suštini razlog je česta je promjena vremena. Da bi biljke medile treba da bude relativno dobro i stabilno vrijeme, a kod nas četiri, pet dana ugrije, pa onda bude nagla promjena – objašnjava on.
Foto Bojana Majstorović/RAS Srbija
Dragomir Vujković
Vujković kaže da će zbog nedostataka meda pčelari morati da prihranjuju pčele ove godine.
– Pčele su na ivici gladi. Moraćemo prihranjivati društva, jer pčele neće imati meda ni za sebe, a kamoli za nas, pa ćemo im morati davati šećera ili šećernog sirupa. Nažalost, i to se dešava. Ja i veliki broj mojih kolega nismo pobornici prihranjivanja, ali ako želimo da spasimo društva, moramo, da ne propanu od gladi – tvrdi on.
Ovaj pčelar iz Babića navodi da bi pčele spas za prehranu mogle pronaći u livadinom medu, koji se sada vrca.
Sekretar Udruženja pčelara „Prva pčela“ iz Prijedora Nenad Babić kaže da niko od 100 pčelara okupljenih u ovom udruženju ove godine nije imao bagremovog meda.
– Nije bilo izbacivanja nektara zbog temperatura i kiše. Loša su očekivanja i za livadski med. Jedan moj kolega je vrcao livadu i prosjek je do pet kilograma po košnici, a kada je dobra godina bude bagrema 20 kilograma po košnici, i isto toliko livadskog meda. Odnosno, kada je dobra godina ukupan godišnji prosjek meda je 30-ak kila po košnici – rekao je Babić.
Navodi da su pčelari sve zalihe potrošili, jer je i prošla godina bila loša, pa su prodavali ono što su imali iz pretprošle godine.
Babić navodi da je preporuka ovog Udruženja da cijena meda ostane ista, odnosno da tegla košta 15 KM.
– Naš stav je da ostane 15 KM med. Jeste teška situacija, ali nije ni 15 KM malo – poručuje Babić.
On ističe da je, osim slabog prinosa meda, pčelarima veliki problem i borba s takozvanim falsifikovanim medom, koji se nudi kupcima u prodajnim objektima.
– Obraćali smo se inspekcijama, ali nije dalo ploda. Znali smo ime čovjeka pod kojim je nazivom firme prodavao med i uspjeli smo nešto uraditi, ali onda je on to pod drugim imenom počeo da prodaje – objašnjava Babić.
Oprez zbog krpelja
Pčelari kažu da su ove godine primjetili u većoj mjeri pojavu varoe, odnosno pčelinjeg krpelja.
– Pčelinji krpelj pravi veliki problem pčelama i ako se ne odradi tretman na vrijeme tokom zime, pčele stradaju. Sada se vrca livadski med i u septembru se tretiraju društva kako krpelj ne bi ostao tokom zime s pčelama – objašnjava pčelar Dragomir Vujković.
Objašnjava da se u avgustu najviše pojavljuje i američka kuga.
– Nje je već bilo. Nakon što nam iz Veterinarskog instituta potvrde da je američka kuga na uzorcima koje im pošaljemo, mi potom spaljujemo košnice i pčele koje su zaražene kako bi sačuvali one košnice koje nisu zaražene – kaže on.
