Srpski političari i predstavnici Srba u Federaciji BiH već godinama ukazuju da su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druga dva naroda, ali njihovi apeli i dalje ostaju bez posebnog odjeka u javnosti.
Ovih dana su srpski predstavnici u Kantonu 10 ponovo pokrenuli pitanje promjene naziva Hercegbosanskog kantona i njegovog grba sa šahovnicom koje je Ustavni sud BiH još 1998. godine proglasio neustavnim.
Srbi ističu da ih grb vrijeđa jer se ne vide u njemu, ali njihove primjedbe za sada prolaze nezapaženo.
I nije ovo jedini slučaj, srpski političari su prethodnih godina, osim zbog diskriminacije prilikom zapošljavanja, često ukazivali i na to da su diskriminisani i u grbovima mnogih gradova u Federaciji, ali i nazivima ulica koje vrijeđaju njihov nacionalni identitet, ili se ne pronalaze u njima.
Šahovnice, džamije, ljiljani, polumjesec i brojni drugi simboli i dalje krase grbove pojedinih opština u Federaciji, što vrijeđa, ionako, malobrojne Srbe koji žive u njima.
Proteklih godina Srbi su, osim grba HBK tražili izmjene i grba Posavskog kantona koji sadrži šahovnicu, dva zlatna ljiljana i prikaz rijeke Save. Sporni su im bili i grbovi više od deset opština i gradova u tom entitetu – Kupresa, Vogošće, Bosanske Krupe, Ključa, Velike Kladuše, Breze, Čelića, Visokog, Cazina, Zenice i Posušja, na kojima dominiraju simboli poput polumjeseca, šahovnice i džamije.
Za razliku od Federacije u Republici Srpskoj su do sada ukinuti svi sporni grbovi za koje su druga dva naroda tvrdila da vrijeđaju njihova nacionalna osjećanja ili da se ne pronalaze u njima.
Pored grba Republike Srpske koji je, nakon odluke Ustavnog suda BiH 2007. godine da je neustavan, prestao da se koristi, promijenjeni su i grbovi Banjaluke i Nevesinja, koji su ranije, takođe, bili proglašeni neustavnim.
Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović ističe da u tom entitetu i dalje prisutna diskriminacija srpskog naroda po raznim osnovama.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Kao primjer navodi Kanton 10 ističući da se u njemu i dalje prati tradicija ustaškog pokreta, i da se u pojedinim institucijama može čak vidjeti i slika ustaškog poglavara Ante Pavelića.
– I dalje se koristi naziv Hercegbosanski kanton što zvuči kao Herceg-Bosna, a znamo da je u vrijeme Herceg-Bosne srpsko stanovništvo protjerano iz Drvara, Kupresa, Glamoča i Bosanskog Grahova – kaže Radanović za Srpskainfo.
On dodaje da službeni naziv HBK i šahovnica kao grb tog kantona proglašeni neustavnim, ali da nikome ne pada na pamet da ih izmjene.
– Iako to vrijeđa osjećanja Srba, niko tome ne pridaje važnost. Srbi su 1991. godine bili većinska populacija u šest opština u Kantonu 10 jer su činili 60 odsto stanovništva, a danas nemamo čak ni status konstitutivnog naroda – ističe Radanović.
On dodaje da to, ipak, nije najveći problem jer postoje kantoni gdje imaju status konstitutivnog naroda, pa im to ništa ne pomaže da ostvare svoja prava.
Radanović kaže da je svjestan da se na silu ništa ne može riješiti, a vrijeme je pokazalo da se ništa ne može promijeniti ni pravnim putem.
Jedini način da se stvari počnu mijenjati jeste politički dogovor predstavnika sva tri naroda u FBiH.
Osim grbova, za Radanovića je sporno i to što mnoge ulice u Federaciji nose nazive ustaških, fašističkih i drugih ličnosti kojih bi se svako normalan stidio.
– Fotografije Ante Pavelića su okačene u pojedinim institucijama kantonalne Vlade. Neprihvatiljivo je da se bilo gdje ističu ustaška i fašistička obilježja – podvlači Radanović.
Slično mišljenje dijeli i poslanik SNSD u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta koji ističe da će srpski predstavnici u HBK uskoro pokrenuti pitanje službenog korištenja neustavnih obilježja i naziva imena u tom kantonu.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Goran Broćeta
On dodaje da je u prvom redu neophodna promjena Ustava tog kantona jer sada stoji da je njegov službeni naziv Hercegbosanski kanton. Međutim, za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina, koju Srbi neće moći omogućiti.
– Ostaje nam da kroz buduće pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima tražimo da se promjena Ustava uvrsti u koalicioni sporazum, kako bi se izmjenio naziv tog kantona i njegova obilježja – ističe Broćeta.
On dodaje da će u ime Kluba Srba svakako uputiti inicijativu lokalnim parlamentima u Kantonu 10 u kojima su Srbi većina da se pojedine ulice ponesu imena bitnih ličnosti iz istorije srpskog naroda.
– Što se tiče grbova pojedinih opština i kantona na koje su Srbi u proteklom periodu ukazivali i tražili izmjene, ništa se posebno nije desilo po tom pitanju. Čak ni tamo gdje su sudovi ukazivali da su obilježja neustavna. Odluke Ustavnog suda se uglavnom ne poštuju i pitamo se čemu uopšte služi taj sud- pita se Broćeta.
On dodaje da je ista situacija i sa vlasništvom nad šumamam i šumskim zemljištem u Unsko-sanskom kantonu.
Ustavni sud je, kako podsjeća Broćeta, donio presudu da se šumska bogatstva vrate u nadležnost lokalnim zajednicama, ali se ništa poslije toga nije desilo.
Bosnić: Bez nepotrebnih tenzija
Predsjednik Regionalnog odbora DNS za FBiH i delegat u federalnom Domu naroda Nikica Bosnić smatra da nema potrebe za podizanjem tenzija već da sva sporna pitanja treba riješiti mirno i uz politički dogovor predstavnika svih naroda.
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
On ističe da sporna obilježja stoje već više od dvije decenije u pojedinim kantonima, opštinama i gradovima, te da, ako se nisu promijenili do sada, neće ni preko noći.
– Treba sjesti i razgovaratati. Ne samo kada je u pitanju ova tema već i mnoge druge, u prvom redu poštivanje presuda sudova, kako domaćih tako i Evropskog suda za ljudska prava – smatra Bosnić.
On dodaje da ne može svako uzimati samo ono što njemu odgovara, a ako mu ne odgovara da odmah to proglasimo nekim nacionalnim interesom.
– Na taj način niko ništa ne poštuje niti je moguće postići bilo kakav dogovor- napominje Bosnić.
On dodaje da je grb bilo kojeg grada u oba entiteta, ako sadrži vjerski ili nacionalni znak samo jednog naroda, neprihvatljiv.
