Specijalne i paralelne veze Republike Srpske sa Srbijom ponovo su meta za političke udare Bošnjaka iz Federacije BiH.
Delegat u Domu naroda BiH Denis Bećirović (SDP BiH) podnio je na ruke predsjedavajućem Doma Nikoli Špiriću inicijativu u kojoj traži da se Savjet ministara BiH obaveže da u roku od 45 dana od dana usvajanja ove inicijative u Domu naroda BiH pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi cjelovitu analizu o uspostavljenim paralelnim vezama „Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS, s posebnim osvrtom na poštivanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine“.
Njegova inicijativa je na dnevnom redu sjednice Ustavnopravne komisije Doma naroda 11. januara.
Naravno, ovakva inicijativa nema šansu da bude usvojena u Domu naroda BiH, jer je Klub Srba, sa većinom delegata iz SNSD, nepremostiva preporuka za Bećirevića. Međutim, takva inicijativa govori o stalnim pokušajima iz Sarajeva da problematizuju i ospore ustavno pravo Republike Srpske na uspostavljanje specijalnih i paralelnih veza sa maticom Srbijom. I još nekim državama.
To je prije više od 20 godina pred Ustavnim sudom BiH pokušao da uradi i tadašnji lider SDA i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Iako je tada Ustavni sud BiH proglasio nekoliko članova Ustava Srpske neustavnim u odnosu na Ustav BiH, to ipak nije bio slučaj sa članom 4. Ustava RS koji glasi: „Republika može, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama članicama“. Nasljednica SRJ je Republika Srbija.
Takođe, u članu III tačna 2. a) Ustava BiH piše da „entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine“.
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
U praksi, to se najviše ogledalo u zajedničkim sjednicama vlada, bliskim odnosom rukovodstva Srbije i RS, kao i u konkretnoj ekonomskoj i humanitarnoj pomoći koju je Srbija proteklih godina slala u Srpsku, kao i u opštine u FBiH u kojima žive Srbi.
Ipak, predstavnici bošnjačkog naroda u BiH često tvrde da su odnosi Srpske i Srbije na štetu suvereniteta BiH. Posljednji primjer je zahtjev Ustavnom sudu BiH da ispita ustavnost koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini.
Inače, prema članu VI/3.a) Ustava BiH, Ustavni sud BiH ima nadležnost da odlučuje da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Takav postupak mogu da pokrenu član Predsjedništva, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjedavajući ili njegov zamjeniku bilo kojeg doma PSBiH, četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma PSBiH, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa entiteta.
