Da li ste danas, na Krstovdan, stavljali krst u vodu, pa ga nosili u crkvu? I jeste li kuvali pihtije? Da jeste saznali biste kakvo nas vreme čeka na proljeće i hoće li ova godina biti rodna i zdrava.
Tako bar kaže banjalučki meteorolog veteran Nebojša Kuštrinović, pozivajući se na vjervovanja ukorjenjena u narodnoj meteorologiji.
– U nekim krajevima se o Krstovdanu krst stavi u vodu, pa se onda unese u crkvu. Ako se krst smrzne, biće rodna godina – kaže popularni Kuštro.
Kad su u pitanju pihtije, čarolija ide ovako: skuvate pihtije, pa ih iznesete napolje, da se hlade. Ako se stegnu budu bistre kao staklo, eto nama rodne i zdrave godine.
Ako su vam vremenske prilike u godini koja je počela jako bitne, budite budni večeras u ponoć, kada “odlazi” Krstovdan, u kojem se “vjetrovi ukrštaju”, a nastaje Bogojavljenje, koje će nam javiti kakva nas godina čeka.
U ponoć dakle, kad se dva velika praznika smjenjuju, nebo se otvara, i u tom času treba poželjeti želju: recimo dobro zdravlje, mir, blagostanje…
– Ako je na Bogojavljenje pada snijeg ili stegne mraz, čeka nas dobra godina, vjeruju narodni meteorolozi. Ako na Bogojavljenje duva jugo, godina će biti rodna, ali puna bolesti. Ako na ovaj praznik pada kiša, biće poplava, a ako je vrijeme vedro, prijeti suša narednog ljeta – kaže Nebojša.
I inače, dodaje banjalučki meteorolog, januar je pun datuma značajnih za narodna vjerovanja vezana uz predviđanja vremenskih prilika.
Tako se, na primjer, vjeruje da 12 dana po pravoslavnom Božiću, dakle dani od Božića do Krstovdana određuju kakvo će vrijeme biti u narednih 12 mjeseci. Princip je isti: hladni. snježni i oblačni dani predvišaju dobru godinu, kiša, jugo ili vedro vrijeme ne slute na dobro.
– Ako je vjerovati narodnim meteorolozima, i ako osmotrimo kakvo je vrijeme bilo ovih dana, čeka nas jedna normalna, solidna, zdrava i rodna godina – zaključuje Kuštrinović.
