Republika Srpska će i dalje insistirati na slovu Dejtonskog sporazuma i odredbama svoga Ustava i na taj način se oduprijeti eventualnim dodatne pritiske nove američke administracije, Visokog predstavnika u BiH i bošnjačkih subjekata. Ovo je u obraćanju učesnicima okruglog stola, održanog u Beogradu, o temi “Republika Srpska pred novim izazovima” rekao srpski član i predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik.
Ovaj skup je organizovan u okviru manifestacije obilježavanja 28. februara – Dana donošenja prvog Ustava Republike Srpske.
– Ništa ovde ne može uraditi Amerika, izuzev radikalnim metodama, ništa ovde ne može uraditi bilo ko drugi osim nas samih. Naša svijest o tome da smo mi odlučujući faktor i da ovde imamo životne mandate, a ne političke mandate nas opredjeljuju – naglasio je Dodik.
– Vjerujte, mnogo puta sam rekao ne tim koji su dolazili ovde i bolje sam se osjećao. Nema ništa gore i podmuklije kad u vama tinja nezadovostvo jer ste rekli da, a niste za to. Viđao sam takve ljude i oni su brzo nestajali sa političke scene. Nije to ne unaprijed zadato – rekao je Dodik.
Dodik je istakao da je to ne njihovim prijedlozima da se ruši Dejtonski sporazum.
– To je ne njihovomm nastojanju da slabe Republiku Srpsku, ne jačanju BiH u koju nemamo povjerenje i ne bonskim ovlašćenjima koje u sporazumu ne postoje – poručio je Dodik.
Odgovarajući na pitanje kako da Republika Srpska odgovori na izazove kao što su najava novih pritisaka iz SAD i od visokog predstanika Valentina Incka, kao i to što Bošnjaci Srbe nazivaju fašistima, Dodik je u video-obraćanju na tribini u Beogradu rekao da sve zavisi Republike Srpske.
– Mnogi u BiH sa nestrpljenjem čekaju dolazak nekog novog visokog predstavnika, ali Republika Srpska smatra da on više nije potreban u BiH i da njegova misija trebala davno da bude ukinuta – naglasio je Dodik.
On je napomenuo da je tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora sa kandidatom Njemačke za novog visokog predstavnika u BiH Kristijanom Šmitom jasno naglasio da ono što je predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma može da bude predmet razgovora i dogovora, a sve izvan toga ne može.
