Politički blokovi za i protiv OHR-a često kritikuju njegov rad, ali se ne ponašaju isto u provođenju odluka.
Posljednjih dana jedna pravosudna izazvala je mnogo pažnje i pitanja.
Sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević, odbio je da primijeni nametnuti zakon iz 2005. godine, jer ga, obrazlaže, nije usvojila niti jedna skupština, ni parlament u BiH.
Jedni smatraju da je odluka opasna i presedan, drugi u političkoj areni je pozdravljaju.
A šta kaže sam sudija Blagojević, obasnio je u intervjuu N1 na 1 i sa njim je razgovarala Snežana Mitrović.
Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo Paddy Ashdown 2005. odbio je da primijeni, a sudio je u sporu koji je pokrenuo Grad Banjaluka protiv Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) koji je odbio da na grad Banjaluka upiše pravo svojine 1/1 na zemljištu na kojem se između ostalog nalazi i zgrada Narodne skupštine Republike Srpske.
Kao zainteresovana strana pojavila se i Bosna i Hercegovina putem Pravobranilaštva BiH.
Presuda je donesena 11. februara. A ne na osnovu Ashdownovog zakona već na osnovu Sporazuma o sukcesiji na koji su svojevremeno 2001.godine pristali svi, pa i tadašnja vlast i opozicija u RS od SNSD do SDS, DNS, SP, navodi sudija Blagojević u inervjuu.
Prema njegovom tumačenju, državno je, kaže ono što je prije bilo u zemljišnim knjigama, poljoprivredno zemljište nije, smatra jer kaže “Jugoslavija je bila država, a ne zemljoradnička zadruga”.
Ovo je prvi slučaj u domaćem pravosuđu. Blagojević se poziva na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti, na Ustav, Aneks 10, tvrdi da nijedna druga odredba Dejtonskog mirovnog sporazuma visokom predstavniku ne daje pravo da preuzme zakonodavnu vlast u Bosni i Hercegovini, tj. da nameće bilo koji zakon ili drugi pravni propis.
Dok je donosio presudu kaže pritisak nije osjetio, sada je dodaje stvar drugačija.
“Spreman sam pred streljački vod za ovaj stav”, kaže u inttervjuu jer je dodaje “utemljen na zakonu i Ustavu”.
