Nakon što je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić najavila da će u toku njenog mandata na Kazanima biti postavljeno spomen-obilježje građanima srpske nacionalnosti ubijenima u posljednjem ratu, gradska uprava Sarajeva objavila je na zvaničnoj stranici tendersku dokumentaciju za podizanje spomenika na lokalitetu Kazani.
Predsjednik Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, kaže za Srpskainfo da je problem što u tenderskoj dokumentaciji stoji da u „toku idejnog rješenja nije potrebno definisati tekstualni element Spomen obilježja“.
– Tender je raspisan u petak i u toj tenderskoj dokumentaciji se kaže da spomenik treba biti takav i takav, ali piše i da onaj ko daje idejno rješenje ne treba da piše nikakav tekst – kaže Radanović.
On izražava zabrinutost šta bi moglo da stoji kao opis na ovom spomen obilježju, s obzirom da sam spomenik neće imati nikakav tekst.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Đorđe Radanović
– Dakle, neće biti nikakvog teksta, pa će na Kazanima najvjerovatnije pisati da su tu ubijani građani Sarajeva, vjerovatno na latinici, a ne na pismu ljudi koji su najviše ubijani. Gradonačelnica Sarajeva je objavila taj tender, a iz toga se neće ništa vidjeti, samo da su neki ljudi ubijeni, a ko ih je ubio, pretpostavljam da neće pisati – kaže Radanović.
Tokom 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani nadomak Sarajeva dovođeni su i ubijani većinom Srbi. Tačan broj stradalih još nije utvrđen, ali su izvučeni posmrtni ostaci 30 tijela.
Grad Sarajevo je 2012. godine usvojio inicijativu o podizanju spomen-obilježja ubijenim građanima na Kazanima. Godine 2019. je obećano da će spomenik biti podignut 2020. godine, što do sada nije učinjeno.
Spomen-ploče
Podsjećamo da je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, nedavno uputio zahtjev novoj gradonačelnici Sarajeva da ploče na sarajevskoj Vijećnici i u Ulici Ferhadija, kojima se, kako kaže, srpski narod “karakteriše kao zločinački i agresorski”, budu uklonjene.
Na ploči postavljenoj na ulazu u sarajevsku Vijećnicu piše: “Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći sa 25. na 26. 8. 1992. zapalili nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine. U plamenu je nestalo više od 2 miliona knjiga, časopisa i dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite.”
Sporan je dio teksta „srpski zočinci“, pa između ostalog otuda i bojazan srpskih predstavnika šta će stajati u opisu spomen obilježja na Kazanima.
