Ustavni sud BiH, nakon dvodnevnog zasjedanja, odbacio je apelaciju srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, kojom je osporio Izmjene i dopune Zakona o zastavi BiH iz 2004. godine.
Sud je djelimično uvažio zahtjev 24 poslanika Predstavničkog doma BiH za ocjenu ustavnosti Ugovora Republike Srpske i Srbije o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana na rijeci Drini.
Odlučujući o apelaciji 24 poslanika bošnjačkih partija u PS BiH, sudije Ustavnog suda nisu uvažili njihov zahtjev da privremeno spriječe gradnju hidroenergetskih potencijala na Drini, ali su zadužili Komisiju za koncesije BiH da pronađe rješenje za kako su naveli sporno pitanje izgradnje Buk Bijele.
– Ustavni sud BiH zadužio je Komisiju za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi dodjele koncesije – naveli su iz Ustavnog suda.
Posljednjom odlukom Ustavni sud osnažuje Komisiju za koncesije BiH koja nema nadležnost jer gradnja hidroelektrana nije predviđena na toku gdje je Drina granična rijeka. Pride, članovima te Komisije odavno je istekao mandata, a novi nisu izabrani.
– To je ujdurma protiv Republike Srpske. To nije nadležnost te Komisije. Kako Komisija za koncesije da rješava sporove, to nema nigdje, to nije zakonska obaveza pa ne može biti ni ustavna. Na žalost, ovo što radi Ustavni sud više raspakuje BiH nego svi drugi napori – kaže Dodik.
Cilj odluke Ustavnog suda o HE Buk Bijela je težnja da se osujeti važna investicija i Republika Srpska učini ekonomski zavisnom i slabijom, smatra profesor ustavnog prava Siniša Karan.
On je naglasio da Republika Srpska jeste nadležna za donošenje odluka o koncesijama i prema Ustavu BiH i prema relevantnim odlukama Ustavnog suda. U konkretnom slučaju, ističe, koncesiono dobro na kojem se gradi HE Buk Bijela nije imovina BiH.
– Valja ponoviti suštinski važnu istinu a to je da BiH nema svoju imovinu. Imovina pripada entitetima, sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju. Ne postoji uporište u Ustavu niti u zakonima po kojem je BiH nadležna za dodjelu koncesija na svim javnim dobrima – ističe Karan.
Od kada su Srpska i Srbija najavile gradnju Hidroenergetskog sistema Gornja Drina, vrijednog 520 miliona evra, političko Sarajevo osporava taj projekat tvrdeći da su vode imovina BiH a ne entiteta. Demantuje ih činjenica da je u proteklih 20 godina dodijeljeno blizu 300 koncesija i sve od strane entitetskih i kantonalnih vlasti.
– Ako problematizujete ovaj projekat onda dovodite u pitanje sve te koncesije, 280 koncesija, a to je pravna nesigurnost -naglašava premijerka Srbije Ana Brnabić.
Pravnoj nesigurnost u BiH doprinose odluke Ustavnog suda, kaže Dodik, komentarišući odluku Suda da odbije njegovu apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o zastavi iz 2004. On navodi da Predsjedništvo nije potvrdilo izmjene pomenutog zakona, a po Ustavu BiH je trebalo.
– Zakonski je uslov da Zakon o zastavi budu usvojen u Parlementu i da ga potvrdi Predsjedništvo a to nikada nije urađeno i oni kažu da je to uredu. Pa to je nemoguće. Zato ću ja, kao član Predsjedništva, podnijeti za svakog od tih suda krivičnu prijavu za kršenje Ustava, zloupotrebu ovlaštenja i službenog položaja i to je način kako možemo da se borimo – istakao je Dodik.
Posljednjom odlukom Ustavnog suda u vezi HE Buk Bijela, koja je ništa drugo do nastavak udara na Srpsku preko osporovanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu i šumama, apelanti mogu biti zadovoljni jer njihova argumentacija da su i rijeke imovina BiH još neko vrijeme opstaće u javnom diskursu, makar još tri mjeseca što je rok u kojem Komisija za koncesije BiH mora da riješi navodno sporni problem.
