I danas reagovanja na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da Dejtonski sporazum, zbog intervencija međunarodne zajednice, danas gotovo i ne postoji i da je potreban novi dogovor. Opozicija taj stav vidi kao zagovaranje ideje o “Dejtonu 2” i takvu ideju odbacuje.
Da “Dejton 2” nigdje nije ni spomenuo odgovara im Milorad Dodik.
I pored nesporazumima, i vlast i opozicija tvrde da ostaju privrženi zaključcima Narodne skupštine, usvojenim nakon nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.
– Dejtonski sporazum gotovo i ne postoji, jer je on uništen od strane međunarodne zajednice i u tom pogledu mislim da moramo doći do novog dogovora koji može stabilizovati BiH u nekoliko narednih decenija – naveo je Dodik.
Dogovor ili disolucija, ovaj stav Milorada Dodika obilježio je posjetu predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Sarajevu.
Od petka kada je izrečena do danas traju negodovanja iz opozicije i njena različita tumačenja.
Baš zbog te izjave, sastali su se lideri tri najveće opozicione stranke u Srpskoj. Vide je kao Dodikovo zagovaranje “Dejtona 2” čemu se oštro protive.
– Prizivanje “Dejtona 2” ili raspakivanje ovog Dejtona je za SDS potpuno neprihvatljivo i tu se naši putevi sa pozicijom, rekao bih, potpuno razilaze – rekao je Mirko Šarović, predsjednik SDS.
– Potpuno se ograđujemo od takvih, vrlo štetnih ideja koje mogu proizvesti nesagledivu politički krizu u BiH – dodao je Branislav Borenović, predsjednik PDP.
Lider DNS-a Nenad Nešić rekao je da je “raspakivanje Dejtona opasno za Srpsku, BiH, ali i cijeli region”.
Odakle im ideja da zagovara “Dejton 2”, opozicionare pita Milorad Dodik.
Tvrdi, na konferenciji sa Erdoganom to nije ni spomenuo, već samo stav o kojem je i ranije govorio da je odlukama međunarodnog faktora, nametanjem vanustavnih rješenja, formiranjem vandejtonskih institucija Dejtonski mirovni sporazum gotovo mrtav.
– Јa mislim da je pametnije, u političkom smislu, okupiti se oko ideje o nekoj novoj ponudi. Republika Srpska je formirana 9. januara 1992. godine da bi bila nezavisna država i da bi bila u nekom državnom obliku i zajedništvu sa Srbijom i nije formirana, čak ni 1994. se nije razmišljalo o tome da se ostane u BiH, ali je Republika Srpska tog remena prihvatila da tu svoju ideju o samostalnosti uključi u Dejtosnki sporazum, jer je vjerovala aranžmanu koji je postignut. Taj aranžman nije isti. Taj aranžman je promijenjen, na štetu Republike Srpske i to mogu da pričam danima ovdje. Šta su oni iz ovoga pročitali, ja pojma nemam – istakao je Dodik.
Јedino oko čega su Dodik i opozicija saglasni, čini se, jeste potreba za pridržavanjem dogovorenih zaključaka koje su lideri svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Srpskoj i potpisali na posebnoj sjednici Narodne skupštine na kojoj su odbačene nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH.
Od kada je jedinstven dogovor postignut, traju njegova različita tumačenja, pa danas objašnjenje daje domaćin sastanka održanog 26. jula – predsjednik Narodne skupštine, sa akcentom na zaključak koji se odnosi na odlučivanje.
– Predsjednici političkih partija nisu donijeli zaključak o neprisustvovanju sjednicama, nisu rekli da srpski predstavnici ne treba da idu na posao. Oni su jasno rekli da predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara, Parlamentu i Predsjedništvu BiH, neće donositi odluke ili neće glasati za odluke, osim kada je to neophodno da bi se spriječilo donošenje odluka koje su protiv interesa Republike Srpske – poručio je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Podsjetimo, lideri svih parlamentarnih stranaka u Srpskoj sastali su se nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, uoči svog odlaska, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i uveo zatvorske kazne za negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.
Rezultat dogovora je i usvajanje Zakona o nesprovođenju Inckove odluke i izmjena Krivičnog zakonika Srpske kojima su uvedene zatvorske kazne za povredu ugleda i časti Republike i njenih naroda.
