Do sada najgore i najgrublje kršenje Ustava BiH i napad na ustavni poredak. Ovako je izjava Željka Komšića sa Bleda o ukidanju konstitutivnosti naroda, ocijenjena u dijelu stručne javnosti Republike Srpske.
Upozoravaju da je riječ o najopasnijem udaru na Dejton od njegovog potpisivanja, jer počiva na principu konstitutivnosti.
Profesor Ustavnog prava Siniša Karan upozorio je Komšića da, za to što je uradio, ustavi velikog broja zemalja predviđaju krivičnu i političku odgovornost.
Za Željka Komšića hrvatskog člana Predsjedništva BiH konstitutivnost je prevaziđena kategorija. Nije se osvrnuo ni na Ustav, ni na slovo, pa ni duh Dejtona, kako se često pravne norme tumače u Sarajevu.
Upravo je Aneks 4 direktno oslonjen na princip konstitutivnosti koji garantuje prava za sva tri naroda u BiH.
Izborni zakon, legitimno predstavljanje, institucionalna zaštita – sve ovo za Komšića je zastarjelo.
– Niko neće u BiH biti manje Bošnjak, manje Srbin, manje Hrvat, manje Јevrej, manje Rom ako se odustane od principa konstitutivnosti – rekao je Komšić.
Ovo je nezabilježen napad na ustavni poredak. Željko Komšić ovom izjavom direktno ruši Ustav i temelje Dejtonskog sporazuma, jer upravo na principu konstitutivnosti počiva Ustav i zbog toga izjave Komšića dovode do rušenja BiH, kategoričan je Siniša Karan. Upozorava Komšića da je za ono što je uradio, u ustavima velikog broja zemalja, predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka.
– Komšićeva izjava o multikulturalnoj BiH ima prikrivene namjere, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, kao i oduzimanje prava srpskom i hrvatskom narodu, kao konsitutitivnim i državotvornim narodima, da učestvuju u stvaranju institucija po pricipu pariteta i donošenju odluka po principu konsenzusa. Izbor Željka Komšića za tzv. hrvatskog člana Predsjedništva BiH je primjer multikulturalnosti, odnosno primjer ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranje nacionalne manjine, budući da je jednom narodu oduzeto osnovno pravo da bira svog predstavnika – poručio je Siniša Karan, profesor Ustavnog prava.
Komšićev pokušaj nametanja teme o građanskom uređenju pokazao je stvarne namjere sarajevske politike. Brisanje konstitutivnosti iz Ustava znači gubitak institucionalne zaštite što su osjetili Srbi u Hrvatskoj početkom devedesetih godina, kada ih je gubitak konstitutivnosti doveo do manjine, a potom protjerao sa vjekovnih ognjišta.
– Neka Komšić zaboravi priču o ukidanju konstitutivnosti naroda u Dejtonskom ustavu BiH i neka ne pravi ironičnu paralelu sa SSSR-om i sa bivšom Јugoslavijom. Neka ne zaboravi šta se zapravo desilo pred rat u Hrvatskoj kada je Tuđman iz Ustava izbacio Srbe kao konstitutivni narod i odredio im ulogu nacionalne manjine. Nikada Srbi u BiH na takvo nešto neće pristati. U životu sve može biti na prodaju, ali ja mislim da država ne smije biti prodata nikada i nikome – naveo je Dragan Kalinić, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Nisu na Komšićevo tumačenje stanja reagovali ni prisutni ali ni predstavnici onih zemalja čiji su predsjednici prije 26 godine stavili potpis na Dejtonski mirovni sporazum.
Lider HDZ-a Dragan Čović ističe da Ustav BiH jasno precizira konstitutivne narode i njihovo legitimno predstavljanje kao osnov Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upravo predstavnici Hrvata u BiH osporavaju legitimitet izbora Komšića koji je u Predsjedništvo izabran glasovima Bošnjaka.
Građanski princip zagovarao je i Alija Izetbegović, a palo je 100 hiljada žrtava zbog ideja 90-ih koje se nisu mogle sprovesti u praksi.
– Istup gospodina Komšića ja bih rekao da je kontitunitet napada i na Dejtonski mirovni sporazum i na Ustav BiH. On zapravo je projektovan da pokuša ostvariti ono što u Sarajevu priželjkuju i javno prikazuju građanskom državom, a u suštini je šerijatska država – smatra Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista BiH.
Јasno je da Komšić neće biti predstavljen javnosti kao čovjek koji ruši ustavni poredak ali je jasno i da postoji prećutna saglasnost Zapada. Ranije su za bezbolnije izjave smjenjivani funkcioneri Srpske i oduzimana su građanska prava. Za bezbolnije izjave predstavnici Srba optuživani su da krše Dejton i Ustav BiH. Objašnjenje se može tražiti i u fotografiji Komšića sa bivšim visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom na Bledskom forumu.
– Hrvati i Srbi trebaju jasno reći svoje stajalište i odrediti se prema sudbini BiH, prema zajedničkom životu i suživotu ili sutrašnjem razlazu – tvrdi Krešić.
Ovakvi stavovi nisu novi u postkonfliktnim društvima, kao ni princip konstitutivnosti koji je obezbijedio zaštitu u BiH ističe profesor Fakulteta političkih nauka Vlade Simović. Naglašava da je Parlament jedino mjesto za raspravu i dogovor i dodaje da zemlje Evropske Unije, kojima se Komšić obraćao na Bledskom forumu, nisu u prošlosti bile opterećene istorijom.
– Svako društvo i svaka država su specifični. Ukoliko je država sa homogenijim društvom i podijeljenim društvom i društvom koje nema istoriju konflikata, takva država po pravilu ima jednostaviniji sistem i nekakva unitarna uređenja, međutim ako su društva heterogena, izrazito podijeljena ili postkonfliktna kao što je slučaj sa BiH po pravilu su takva društva izrazito decentralizovana i imaju složene mehanizme i procedure – naveo je Simović.
Etnički podijeljenja zemlja bez uređenog Zakona značila bi dominaciju jednog naroda, za kojom upravo teže u Sarajevu. Njihov koncept vodi ka unitarnoj BiH, na koju Srpska godinama upozorava. Zato i ne čudi što bošnjački politički predstavnici ignorišu pozive iz Republike Srpske za dogovor, bez stranih posrednika.
