S obzirom na to da je Agencija za lijekove BiH zabranila uvoz, a time i isporuku preduzeću TGT Tehnogas, koje je kiseonikom snabdijevalo Univerzitetski klinički centar, Tim za praćenje provođenja mjera Republičkog štaba uputio je Vladi zahtjev da se stvore pretpostavke za proizvodnju medicinskog kiseonika u Srpskoj.
Način na koji je Srbija riješila snabdijevanje kiseonikom u vrijeme pandemije nije po volji Agenciji za lijekove BiH.
Aleksandar Zolak i na to stavlja rampu, pa se postavlja pitanje – da li želi Srpsku vratiti u vrijeme sankcija Ujedinjenih nacija 1992.
Posljednja dešavanja u vezi sa kiseonikom nanijela su nesagledive posljedice zdravstvenom sistemu.
Bura se stišala, ali su problemi ostali. Direktori bolnica i ljekari svakodnevno traže izlaz.
Tako je danas i direktor UKC-a sa ljekarima tražio rješenje da pacijentima obezbijede prijeko potreban kiseonik.
– Nije lako u ovom trenutku pronaći ni na svjetskom tržištu ni cisterne, ni boce, ni tankove, ni kiseonik. Mi smo postali taoci Agencije a lijekove – kaže Vlado Đajić, direktor UKC-a Republike Srpske.
Zbog maćehinskog odnosa Agencije za lijekove BiH i njenog direktora Aleksandra Zolaka, kadra PDP-a, nadležni u Republici Srpskoj okreću se ka Srbiji.
Tokom razgovora sa Vladom Srbije pojašnjeno je kako je Srbija u vrijeme pandmije obezbijedila kiseonik. Zaključkom Kriznog štaba još u julu prošle godine definisla je način za bezbjedno snadbijevanje kiseonikom zdravstvenih ustanova.
Ovaj zaključak Kriznog štaba Srbije pojašljava da u vrijeme kada je u Evropi bilo teško doći do kiseonika za zdravstvene ustanove, štab donosi odluku da se počne sa punjenjem medicinskog kiseonika i na linijama na kojima se vrši punjenje tehničkog kiseonika: “Da se otpočne sa punjenjem medicinskog kiseonika u svim raspoloživim dostupnim pakovanjima – boce koje su kompatibilne za kiseonik (tehnički ili za hranu). Priprema, punjenje, obilježavanje i odobrenje – sprovodiće se po već odobrenim protokolima za medicinski kiseonik.”
Šta je Srbija radila u vrijeme pandemije, direktor UKC-a Srpske Vlado Đajić pokušao je da objasni direktoru Agencije za lijekove BiH Aleksandru Zolaku. A Zolaka, izgleda, ne interesuje šta radi Srbija.
– Naša Agencija to neće da čuje. Imamo problem sa nabavkom i ne znam uopšte kako ćemo to riješti, da li da dižemo na viši nivo, da tražimo pomoć Svjteske zdravstvene organizacije i međunarodne zajednice. Ne znam u kom će pravcu ići, zabrinuti su i zdravstveni radnici – ističe Đajić.
Јoš prije dva dana, kada su stigli rezultati analize kiseonika, premijer Srpske najavio je da Vlada neće sjediti skrštenih ruku i da je, zbog zaštite stanovništva i opstrukcije Agencije za lijekove BiH, spremna da formira vlastitu agenciju, ali i proizvodnju.
Odmah se krenulo u razgovore sa Srbijom.
– Preduzeća iz Srbije će već u ponedjeljak ili utorak da dođu u Srpsku. Riječ je o firmama koje su sposobne da brzo uvezu filtere, koji bi bili po evropskim standardima i da počnemo proizvodnju medicinskog kiseonika u Republici Srpskoj jer to je dio naše odgovornosti, da ga proizvodimu Srpskoj, da ne zavisimo ni od kakvih carinskih i drugih začkoljica ili političkih igara – naglasio je Nenad Stevandić, zamjenik direktora UKC-a Republike Srpske.
A u političkim igrama pređena je crvena linija. Aleksanadar Zolak, koji je samo jednoj firmi dao dozvolu za promet i proizvodnju kiseonika, sad za Republiku Srpsku nema odgovor.
