epa08933204 A woman with a headset sits in front of her computer in the study at home in Moenchengladbach, Germany, 12 January 2021. In view of the fact that the number of corona infections is not declining, politicians are calling for greater use to be made of working from home again. However, around 60 percent of employees in Germany are unable to work from home - often because their work involves a service to others, according to the German Institute for Economic Research (DIW). Other tasks, in turn, are linked to the respective jobs. Companies are already struggling to survive this pandemic. Throughout Germany, the number of cases of the COVID-19 disease caused by the SARS-CoV-2 coronavirus is still high. EPA-EFE/SASCHA STEINBACH
Tehnološki vrat, SMS palac, kompjuterska šaka, teniski lakat, samo su neke od bolesti današnjice koje izaziva višečasovni rad za računarom i upotreba mobilnog telefona.
Sve više poslova vezano je za rad na kompjuteru, međutim dugotrajno sjednje i pisanje, vremenom izaziva zdravstvene smetnje kod ljudi, bolove u ruci i vratu, kao i ukočenost.
Istovremeno, i deca i odrasli “prikovani” su za mobilni telefon zbog čega im je glava i po nekoliko sati pognuta prema ekranu.
Posljedice dugogodišnjeg rada za računarom, počela je da osjeća i Banjalučanka kojoj se pojavila bol, ali i nemoć u desnoj ruci, tolika da joj povremeno ispadaju stvari iz ruke.
– Imam konstantne bolove u ruci i trnjenje iz ramena prema prstima. Doktor kaže da to može biti posljedica konstantno istih pokreta rukom – rada za tastaturom i mišem. Išla sam na terapije dva mjeseca, koje obuhvataju struju, ultrazvuk, hidromasaže, masaže i vježbe; malo se situacija popravila, ali problem nije u potpunosti riješen. Nastavila sam da radim vježbe, pijem lijekove i nosim fiksator za taj dio ruke, ali i dalje osjećam trnjenje – priča za Srpskainfo ova dugogodišnja radnica. Dobro rješenje bi bila operacija, ali ni to, joj ipak, ne daje garanciju da će se potpuno izliječiti.
Bolovi nisu zaobišli ni djecu, a oni su najčešće posljedica lošeg držanja i deformiteta kičmenog stuba.
I posljednji sistematski pregledi hiljadu prvačića u Banjaluci, pokazali su da među najmlađima prednjače upravo problemi sa nepravilnim kičmenim stubom.
Doktori preciziraju da je glavni razlog deformiteta sjedeći način života, na koji se još nadovezala i česta upotreba mobilnog telefona.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
– Bolovi se javljaju kao posljedica neuravnoteženosti mišića trupa zbog asimetrije i povijenosti, najčešće nakon dužeg sjedenja i stajanja u nepravilnim položajima. Korištenjem modernih tehnologija, računara i telefona, djeca zadržavaju nepravilne položaje tokom dužeg vremenskog perioda. Tome doprinosi trenutna epidemiološka situacija, koja zahtjeva da djeca pomoću ove tehnologije stupaju u kontakt sa nastavnicima i drugim učenicima – pojasnili su stručnjaci iz Tima za skoliozu banjalučkog Zavoda „Dr Miroslav Zotović“.
Oni upozoravaju da zbog zadržavanja asimetrije i lošeg držanja u svakodnevnim aktivnostima, postoji povećan rizik za razvoj ozbiljnog deformiteta kičmenog stuba sa dugoročnim zdravstvenim posledicama.
– Iz navedenih razloga, neophodno je provođenje redovnih sistematskih pregleda u vrtićima, školama i sportskim klubovima sa ciljem ranog prepoznavanja asimetrije i narušene posture i pravovremenog lečenja. Deci sa deformitetom kičmenog stuba koja su pod kontrolom dečijeg fizijatra u Zavodu i njihovim roditeljima savetuje se primena naučene korigovane posture u svakodnevnim aktivnostima, uključujući aktivnosti na računaru i telefonu – navode članovi Tima.
Ljudi se vraćaju sa istim tegobama
Iz Zavoda „Dr Miroslav Zotović“ preciziraju da višečasovno sjedenje, kao posljedica stila života, dovodi do tegoba na kostima, zglobovima i mišićima. Najčešća bolna stanja javljaju se u regijama kičmenog stuba, a takođe su prisutna degenerativna oboljenja drugih zglobova na tijelu.
Neka stanja moguće je liječiti fizikalnom terapijom, dok druga zahtjevaju operaciju.
O načinu liječenja odlučuje ljekar, fizijatar, u konsultaciji sa neurohirurgom. Međutim, ishod liječenja i dalji tok bolesti, navode, zavisi od samog pacijenta. Kako precizira fizioterapeut Vanja Krminac, naglasak se uvijek stavlja na prevenciju ponovnih epizoda bola.
– Svi pacijenti koji prođu tretman u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju bivaju naučeni vježbama koje svakodnevno trebaju sprovoditi u kućnim uslovima i takođe bivaju obučeni zaštitnim položajima koje treba da primjenjuju u aktivnostima svakodnevnog života – govori ona za Srpskainfo.
Dešava se, međutim, da se i pored svega ljudi u Zavod vraćaju sa istim ili pogoršanim tegobama.
– Često viđamo ista lica pacijenata. Zašto? Pomislil bismo da kao rehabilitacioni tim svoj posao nismo odradili dovoljno dobro. Ne, razlog zbog kojeg se pacijenti vraćaju je upravo taj što nisu shvatili da je njihovo zdravlje isključivo u njihovim rukama i da moraju u svakodnevne aktivnosti uvesti vježbanje, šetanje, vožnju biciklom, plivanje – zaključila je Krminac.
