U političkom narativu već su se odomaćili termini dejtonski principi, dejtonski okvir, slovo i duh Dejtona. Sve ovo opisuje jedan dokument, čija različita tumačenja ne jenjavaju ni 26 godina od potpisivanja.
A u međuvremenu, sve se mijenjalo osim samog sporazum i njegovog najvažnijeg aneksa – Ustava BiH. Zašto se Dejtonski sporazum čita između redova i da li Srpska ima snage da u takvom ambijentu vrati ono što joj po Dejtonu pripada?
Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da Dejtonski sporazum u posljednjih 26 godina urušavan i planski uništavan.
– I to od strane onog dijela međunarodne zajednice koja ga je morala čuvati. Možemo reći da Dejtonski sporazum nije dobio ni šansu da zažiivi. A posebno je taj dio međunarodne zajednice kroz PIK izostavio oficijalni dio Dejtona, posebno Aneks 4 kao najvažniji – istakao je Karan.
Karan je istakao da najveća vrijednost koju je Srpska sačuvala u ovih 26 godina jesu njene institucije.
– To vidimo i ovih dana. Srpska se brani i djeluje institucionalno. I to je vrlo važno – naglasio je Karan gostujući u našoj emisiji Drugi ugao.
Profesor na Pravnom fakultetu Istočno Sarajevo Radomir Lukić rekao je da problem predstavljju politički zahtjevi Bošnjaka.
– Oni žele da sebe predstave kao državotvorni narod, a Srbe i Hrvate kao goste u BiH. Iako mi ovdje živimo vijekovma. Njihov dalekosežni cilj da se BiH uspostavi kao zemlja bez eniteta – dodao je Lukić.
Lukić ističe da je za rješenje svih problema u BiH potreban dijalog.
– Čudi me da su zemlje sa Zapada slijepe na sve ovo, ali se neke stvari mijenjaju. Postoje i kritike iz tog dijela svijeta na “Inckov zakon” – kaže Lukić.
Naglasio je da se Dejtonski sporazum može očuvati samo ako se vrate nadležnosti entitetima.
Politikolog Branimir Galić istakao ja da su Hrvati u BiH izigrani kada se potpisivao Dejtonski sporazum.
– Hrvati više ne žele živjeti u ovakvoj BiH i to je temljeni problem. I Hrvati žele da se poštuje slovo i duh Dejtona, ali je Dejton grubo promijenjen – istakao je Galić.
