Nakon dvodnevne sjednice Ustavnog suda BiH u Sarajevu, nije riješena dilema da li Elektroprivreda Republika Srpske može nesmetano da nastavi sa projektom izgradnje hidroelektrana na Drini koji realizuje zajedno sa Elektrprivredom Srbije.
Iz Elektroprivrede Srpske poručuju da aktivnosti Ustavnog suda mogu da uspore, ali ne i da zaustave projekat. Istvoremeno, Ustavni sud je produžio rok Zajedničkoj komisiji za koncesije BiH da riješi spor oko nadležnosti između Republike Srpske i BiH.
Odluku o nastavku gradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koju su problematizovala 24 federalna poslanika u Predstavničkom domu PS, Ustavni sud BiH prolongirao je do januara naredne godine .
– Ustavni sud BiH u predmetu U 16/20 odlučio je da odgodi odlučivanje o privremenoj mjeri do naredne sjednice u januaru 2020-te. Do tada će od učesnika zatražiti relevantne podatke u vezi donošenja odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu – saopštio je Ustavni sud.
– Što se tiče Zajedničke komisije za koncesije koja radi na tom sporu, ne znači nam nešto puno, mi nezavisno o privremenoj mjeri radimo svoj posao. Što se tiče samog projekta drago mi je da se ne obustavlja – istakao je zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.
Ustavni sud produžio je na šest mjeseci rok Zajedničkoj komisiji za koncesije da riješi spor oko nadležnosti za izgradnju HE na gornjem toku Drine. Prvobitni od tri mjeseca nije iskorišćen, jer nije bilo kvoruma – Mensur Šehagić nije dolazio na sjednice Komisije. Izostanak je pravdao sporom pred Sudom BiH zbog navodno nezakonitog imenovanja Zajedničke komisije za koncesije.
– Imajući u vidu da ta Komisija nije popunjena i da neki članovi nemaju volju da rade u ovkiru te Komisije, nisam siguran da će ta Komisija u narednih šest mjeseci da zasjeda i zauzme stav – rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Elektroprivreda Republike Srpske je nakon dobijanja koncesije u posao uključila partnera Elektroprivredu Srbije. Do sada je utrošeno oko 40 miliona, gradilište je spremno, rade se pristupni putevi i infrasturktura. Zaustavljanje gradnje eventualnom odlukom Ustavnog suda, nastala bi šteta koju bi obje Elektroprivrede potraživale od BiH.
I- Elektrprivreda Srpske i Elektrprivreda Srbije mogu potraživati ogromna finansijska sredstva i za ono šti su uložili ili za sav period koji bi ta HE radili, praktično neko može da zaradi novac na ovaj državi zbog neke gluposti i nečijeg hira ako zaustavi tako važnu investicviju na koju Srpska ima pravo – dodao je Đokić.
Hidroenergetski projekat Gornja Drina odnosno izgradnja tri HE Buk Bijela, Punci i Foča je klasična poslovna saradnja dvije Elektrprivrede od koje mogu imati koristi svi:i Srbi i Bošnjaci. Ali u političkom Sarajevu sve što dolazi iz Srbije dočekuju s nepovjerenjem i zato se podnose apelacije Ustavnom sudu gdje sjede provjereni kadrovi SDA.
