Rođenje Isusa Hrista je praznik koji se proslavlja sa porodicom u domu, kao i odlaskom na crkvena bogosluženja.
Uz sve običaje, okupljanje cijele porodice oko bogate trpeze je centralni događaj. Obavezno se pali kandilo i lomi se česnica. Ali, na stolu je još jedan od velikih simbola najradosnijeg hrišćanskog praznika Božićno žito.
Iako se pred Božić može kupiti gotovo svuda, ukoliko ste od onih koji vole da poštuju običaje,zasadite ga sami!
Da bi izraslo do Božića treba ga na vrijeme posaditi. Treba da je zeleno i bujno, jer će takvi biti i usjevi tokom godine, kaže staro vjerovanje.
Pšenica se sadi na praznik Svete velikomučenice Varvare, 17. decembra kod pravoslavaca, a kod katolika 13. decembra, na dan Svete Lucije.
Za sadnju vam je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju će se posaditi.
U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju poređajte pšenicu, koja je stajala u vodi preko noći. Odozgo prekrijte zrna sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno kvasiti, odnosno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu staviti i bez zemlje. Samo se rasporede po dnu posude, tako da je u potpunosti prekriju.
Ostavi se do ivice bar 1 cm, jer će se pšenica nicanjem raširiti. Zalivati umjereno. Najbolje je samo prskati vodom jednom do dva puta dnevno.
Može se u sredini posude ostaviti prostor u koji će doći svijeća. Uzeti plitki tanjir po želji, u sredinu staviti manju čašu (za rakiju). Nasuti zrna pšenice oko čaše do ivice tanjira.
Pšenicu koju ste posadili možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Stavlja se preko, da bi zrna ravnomjerno bubrila i da bi dobijala dovoljnu količinu vlage za to. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba skloniti da bi pšenica nesmetano nicala.
Prije nego što se stavi na sto, žito se ošiša makazama da bude ravno, jer retko kad samo izraste ravnomerno.
Na Badnji dan stavite svijeću u sredinu, a žito po sredini vežite crvenom mašnom ili trakom u vidu trobojke (zastave), piše Stil.
