Prva prava proba izbora u Banjaluci trebalo bi da se dogodi već u februaru. Ako epidemiološke mjere budu dozvoljavale, konačno bi se morala zadovoljiti i zakonska forma da se izaberu članovi Savjeta mjesnih zajednica. Prema zakonu, to je trebalo da se to uradi najkasnije 90 dana od održavanja lokalnih izbora, ali je sve odgođeno zbog stanja izazvanog pandemijom koronavirusa. Faktor saznaje da su svi akteri političkog života u Banjaluci saglasni da se izbori za savjete 57 mjesnih zajednica konačno organizuju polovinom drugog mjeseca 2022. godine.
Predstavnici političkih partija uveliko rade na terenu, slažu liste kanidata, ali prave i koalicije.
Kako saznajemo, ljuta borba se vodi u centralnim gradskim mjesnim zajednicama.
Prema informacijama Faktora, SDS i PDP na nivou rukovodstava stranaka su dogovorili da se ide u koaliciju i za izbore Savjeta mjesnih zajednica.
Međutim, na terenu taj plan ide poprilično teško. Lokalni aktivisti SDS-a otvoreno negoduju, jer kod sastavljanja lista članovi PDP-a ističu da su oni imali mnogo bolji rezultat, pa time imaju i prednost.
SDS im dođe kao priljepak pa se kod sastavljanja lista vode idejom da, ako, primjera radi, ima devet mjesta za Savjet mjesne zajednice, PDP ima pravo na sedam, a SDS na dva kandidata na listi.
Druge stranke iz opozicije, posebno novoformirani SPS, ponovo kalkulišu na terenu.
Tradicionalno, u naseljima gdje su socijalisti bili „jaki”, poput Šargovca, insistiraju da imaju svoje liste i tu će opozicija sa republičkog nivoa ići u više kolona.
Slično je i u drugim dijelovima grada gdje su pojedinačno jake neke od stranaka koalicije okupljene oko Draška Stanivukovića.
Što se tiče SNSD-a, konsolidacija nakon izbornog poraza za mjesto gradonačelnika je završena.
Provedeni su unutarstranački izbori, svi mjesni i rejonski odbori stranke su izabrani, a rad na terenu je vidljivo pojačan.
Vlado Đajić uspio je izvući maksimum iz, ranije nešto pokolebanog, članstva.
Primjetno je da se veliki broj članova ponovo aktivirao, a dolaze i novi.
Ljudi, ili otvoreno podržavaju poteze aktuelne većine u gradskoj Skupštini, ili jednostavno kažu da ne podržavaju ovu opciju.
Ipak, i u vladajućoj kolaciji, kao i u opoziciji, pojedine stranke kalkulišu na terenu i u dijelovima grada gdje su jaki mjesni odbori rade za sebe i svoje kandidate.
Proteklih godina izbori za savjete mjesnih zajednica su pokazivali koliko pojedinačno svakoj od stranaka polazi sa rukom da mobiliše svoje članstvo i izvede taj dan na izbore.
Motivacija je jako važna, jer birač obično smatra da izbori za savjete mjesnih zajednica nisu bitni koliko lokalni ili opšti izbori.
GRADONAČELNIK PAO!
Izbori za savjete mjesnih zajednica biće i svojevrstan test gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću, jer će birači pokazati da li ga još podržavaju ili je prvobitno raspoloženje splasnulo.
Sudeći po stanju na terenu, podrška je opala i za više od trideset odsto, jer proteklih godinu dana nije uradio ništa značajno u gradu i za grad.
Mišljenja birača se sada kreću na fonu da je Stanivuković nastavio sa samopromocijom, a afere (poput porno snimka Ivana Begića), samo su dodatno urušile njegov poljuljani rejtnig.
ĐAJIĆ DOBAR POTEZ
Što se tiče SNSD-a, izbori bi trebalo da pokažu i lideru stranke Miloradu Dodiku da li je bio dobar potez to što je izabrao Vladu Đajića da vodi Gradski odbor, nakon nenadanog poraza Igora Radojičića. Što se tiče ostalih stranaka očekuje se žetva rezultata rada vrhova stranaka i tzv. republičke borbe.
Nakon lokalnih izbora u Banjaluci, SPS i DNS prešli su u opoziciju.
S tim da se DNS potpuno raspao u najvećem gradu Srpske, SDS je doveo Milana Radovića da spasi stranku koje i dalje nema u Banjaluci, a „veliki”, poput PDP-a i SNSD-a, doživjeli su više transformacija i pokazli kako se ko ponaša nakon dvadeset godina u opoziciji, odnosno u vlasti.
Mnogima bi ovo trebalo da bude i uvod u nestanak sa političke scene na „velikim“ oktobarskim izborima.
IJELENA TRIVIĆ U KAMPANJI
Draško Stanivuković je skovao plan da već od 20. januara, u svih 57 mjesnih zajednica, realizuje po neki mali projekat, čije će radove obići on i Jelena Trivić.
Biće to svojevrsna proba i analiza reakcije naroda na kandidaturu Jelene Trivić za neku od dvije najvažnije funkcije na opštim izborima.
Koliko ozbiljno shvataju ove izbore pokazuje i činjenica da će se na listama naći svi oni koji su bili i kandidati za odbornike.
Cilj Draška Stanivukovića je uzeti većinu u više od 50 odsto mjesnih zajednica kako bi to medijski eksploatisali i predstavili kao „veliku pobjedu i podršku gradonačelniku“.
