U Sarajevu je danas održana nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Sa američkim i evropskim zvaničnicima razgovarali su predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine i predsjednici stranaka vladajuće većine i opozicije iz Srpske, kao i pojedini lideri stranaka iz Federacije.
Evropska unija i SAD daju punu podršku izmjenama izbornog zakonodavstva.
Međutim, ključ postizanja konačnog rješenja je dogovor hrvatskih i bošnjačkih predstavnika. To je i poruka Republike Srpske.
Izbora mora biti u oktobru, a očekivanja međunarodnih medijatora su da će do tada biti izmijenjen Izborni zakon i djelimično Ustav BiH – u najkrećem to je poruka američko-evropskog dvojca nakon prvog dana boravka u Sarajevu.
Ključno je, smatraju, da se obezbijedi integritet izbornog procesa – u prevodu da se spriječe izborne krađe, provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i omogući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.
– Radi se o nečemu što je jako komplikovan proces i na političkim liderima je da rade na tome da se postigne kompromis da bi se došlo do paketa koji bi trebalo da dobije 50 odsto podrške u vezi sa Izbornim zakonom, dvotrećinsku podršku u vezi sa ograničenim ustavnim reformama. Teško je, naporan je proces, ali se može doći do toga – rekao je Metju Palmer, viši zvaničnik američkog Ministarstva spoljnih poslova, zadužen za izbornu reformu u BiH.
Angelina Ajnhorst, direktorka Službe za spoljne poslove EU, rekla je da je saglasnost svih političkih subjekata po pitanju izborne i ustavne reforme apsolutno jedno od ključnih pitanja.
– Međutim, do te saglasnosti još nismo došli – rekla je ona.
Izborna je godina i ovo je posljednji pokušaj da se postigne dogovor, prvenstveno između političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka. “Crvena” linija ispod koje Hrvati neće pristati jeste garancija legitimnog izbora člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci pak traže redukovanje ovlaštenja federalnog Doma naroda preko kojeg, tvrde, Hrvati blokiraju Federaciju.
– Nadam se da imamo dovoljno uvjerenja da to možemo napraviti sa partnerima. Јasno su nam stavili do znanja da to moramo mi uraditi i da su oni tu da nam pomognu – rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Međunarodni medijatori su na sto pred lidere stranaka stavili dokument u kome je prijedlog da se članovi Predsjedništva BiH biraju bez etničkog prefiksa. Za vladajuće stranke iz Srpske to je neprihvatljiva ponuda. S druge strane, insistiraju da svako rješenje oko izmjene Izbornog zakona štiti prava Srba u Federaciji BiH.
– Mislim da se rješenje koje se u posljednje vrijeme distribuira odnosi na to da se u Federaciji bira predstavnik hrvatskog naroda i ostalih, bošnjačkog naroda i ostalih, a u Republici Srpskoj predstavnik srpskog naroda i ostalih, tako da su svi uključeni. Možda je to goropadna formulacija, ali omogućava da se svi koji imaju pravo glasa mogu kandidovati i biti birani – rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Predsjednik Demokratskog saveza Nedeljko Čubrilovićrekao je da osnovni problem sa Izbornim zakonom i izbornim procesom u BiH postoji u Federaciji BiH.
– Što se tiče nas zainteresovani smo da u Federaciji zaštitimo Dom naroda kako bi predstavnici Srba imali adekvatno učešće u federalnom Domu naroda – rekao je Čubrilović.
Za razliku od stranaka vladajuće većine, opozicione stranke iz Srpske prihvataju ponudu međunarodnih posrednika da se biraju članovi Predsjedništva BiH bez etničkog prefiksa.
– Tu je nekoliko odredbi koje se odnose na izbor članova Predsjedništva. Nas je interesovalo rješenje koje smo i mi zastupali ranije, a to je izbor jednog člana iz Republike Srpske bez nacionalne odrednice i time bi se implemntirala presuda Evropskog suda za ljudska prava – rekao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić rekao je da je za ovu stranku prihvatljivo da “jedan član bude bez prefiska `srpski` i da Republika Srpska bude jedna izborna jedinica”.
U priču oko izborne reforme, međunarodni posrednici odjednom uvode i izmjene načina izbora Doma naroda PS BiH.
– Narodna skupština Republike Srpske ima pravo da izabere svoju delegaciju i Republiku Srpsku mogu predstavljati i drugi, ne samo Srbi. Da li će doći BiH u takvo stanje, to je stvar procesa. Ali, u Republici Srpskoj je propisan način izbora i Srpska će svojom skupštinskom većinom birati svoju delegaciju. Ne tvrdim da neće biti drugih naroda u toj delegaciji – rekao je Dodik.
Neopravdano u sjeni poruka stranih posrednika o važnosti promjene Izbornog zakona ostala je ona o “jednoj teritoriji i jednom narodu u BiH”. Isuviše dobro i Ajnhorstova i Palmer poznaju situaciju na ovom prostor da bi to pripisali diplomatskom gafu i neznanju da ovdje žive tri naroda i ostali.
– EU i partreni daju punu podršku cjelovitosti BiH, jednoj teritoriji i jednom narodu u BiH – rekla je Ajnhorstova.
Pregovora o izmjenama Izbornog zakona i djelimičnoj promjeni Ustava nastavljaju se sutra u Sarajevu, finale je u Neumu gdje je američko-evropski dvojac zakazao razgovore sa političkim liderima iz Federacije BiH, dok iz Srpske poručuju da nema ni potrebe da idu.
