U četvrtak 27. januara, biće obilježeno 26 godina od raspuštanja zloglasnog logora za Srbe “Silos” u Tarčinu, na području opštine Hadžići, u kojem je u proteklom ratu bilo zarobljeno više od 600 srpskih civila, od kojih su 24 umrla zbog posljedica prebijanja, torture i mučenja glađu.
Obilježavanje organizuje Savez logoraša Republike Srpske i Centar za društvena istraživanja, tranzicijsku pravdu i demokratiju „Istina i pravda“.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos žrtvama u crkvi Osenik u Hadžićima, nakon čega je u 13.00 časova predviđeno polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća ispred „Silosa“ u Tarčinu.
On je naveo da će u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo u 14.00 časova biti održana Akademija i prikazan dokumentarni film o stradanju Srba u „Silosu“.
– Do sada smo uputili pozive savjetniku srpskog člana Predsjedništva BiH Bošku Tomiću, predstavnicima Ministarstva za rad i boračka pitanja u Vladi Republike Srpske, direktoru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Miloradu Kojiću, načelnicima opština sa područja grada Istočno Sarajevo, te udruženjima koja su nastala iz odbrambeno-otadžbinskog rata – rekao je Nosović.
On je napomenuo da je poziv upućen i predstavnicima Si-En-Ena.
Nosović je napomenuo da će za zainteresovene iz Istočnog Sarajeva u 11.00 časova biti organizovan prevoz autobusima u Hadžiće, uz pratnju federalne policije.
Zloglasni logor za Srbe „Silos“ u Tarčinu ostaće upamćen kao jedan od 126 kazamata na području ratnog Sarajeva, u kojem je više od 600 srpskih civila prošlo kroz najstrašnije torture, fizička i psihička zlostavljanja, prebijanja i mučenja glađu, a 24 ih nije preživjelo.
Većina logoraša koji su dočekali slobodu danas uglavnom živi u prekookeanskim zemljama, daleko od mjesta zločina i zloglasnog logora koji je zatvoren na Svetog Savu, 27. januara 1996. godine, i to dva mjeseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH.
Ranija svjedočenja srpskih logoraša potvrđuju da je logor „Silos“, koji su muslimanske vlasti osnovale 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se prije rata čuvala pšenica, imao sve elemente zloglasnog logora Aušvic iz Drugog svjetskog rata.
U njemu su uglavnom bili zatvoreni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mjesta, muškarci od 14 do 85 godina i 11 žena, od kojih je jedna bila u šestom mjesecu trudnoće, te 11 rezervnih vojnika, zarobljenih na borbenoj liniji u Hadžićima.
Najmlađi među njima bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji osamdesetpetogodišnji Vaso Šarenac, koji je umro u „Silosu“ na temperaturi koja je uvijek bila za 10 stepeni niža od spoljašnje.
