BiH je država koja u prethodnim godinama ima trend divorcijaliteta, odnosno više rastavljenih brakova nego sklopljenih. Teška ekonomska situacija, socijalne (ne)prilike i sveukupna previranja na društveno-političkom niovu, prema riječima struke, utiču na ovu nezavidnu situaciju.
U periodu 1998 – 2020. godine, broj sklopljenih brakova u Republici Srpskoj smanjio se sa 7.477 na 4.168, što predstavlja apsolutno smanjenje od 3.309 brakova ili 44%, kazao je mr Aleksandar Majić na katedri za društvenu geografiju i demografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Dodaje da je na veliki pad stope bračnosti uticala i pandemija COVID-19, s obzirom da je u 2020. godini sklopljeno čak 1.654 manje brakova u odnosu na 2019. godinu.
-Model bračnosti u Republici Srpskoj sve više postaje sličan modelu zapadnoevropskog nupcijaliteta (bračnost) u kome se konstantno povećava prosječna starost pri sklapanju braka i dok se ukupan broj sklopljenih brakova smanjuje- izjavio je Majić.
Evropa i region
Prema podacima Evrostat-a za 2019. godinu najveća stopa nupcijaliteta registrovana je u zemljama jugoistočne i istočne Evrope:
Kipar – 8,9‰
Albanija – 7,9‰
Litvanija – 7,0‰
dok su najniše vrijednosti registrovane u
Italiji -3,1‰
Sloveniji 3,2‰
Portugaliji 3,2‰
U isto vrijeme stopa nupcijaliteta u Republici Srpskoj bila je na nivou od 5,1 ‰, što je skoro identično sa zemljama okruženja (Srbija i Hrvatska).
Prema podacima iz Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske u 2020. godini sklopljeno je 4168 brakova, a razvelo se njih 948. U odnosu na 2019. godinu broj sklopljenih brakova manji je za 1654, dok je broj razvoda ostao identičan (940).
Masovno kidanje braka
Neophodno je analizirati trendove u društvu da bi mogli objasniti zbog čega je sve veći broj razvoda, pojašnjava Jadranka Berić, sociolog i TA praktičar.
-Brak, kao institucija i temelj porodice je bio nedodirljiv, što više nije pravilo. Iako većina nas i danas živi u okviru porodice, tačnije kao dio neke porodice, ali stari obrasci porodičnih odnosa više ne važe. Donekle na našim područjima tradicija čuva porodične vrijednosti, al sve je podložno promjenama pa tako i porodica i brak- kazala je Berić za aloonline.ba.
Posebno naglašava posredstvo globalizacije.
-Više ni brak nije pravno ograničena zajednica muškarca i žene, već imamo istopolne brakove pravno definisane- pojašnjava naša sagovornica.
Dodaje da uzroke sve većeg broja razvoda moramo tražiti u nestabilnoj ekonomskoj situaciji, prije svega, promjeni u međuljudskim odnosima, sve lošijoj komunikaciji, te shvatanjima i očekivanjima u odnosima između muškaraca i žena što se ogleda u pogledu vjernosti i obaveza.
-Brak kao pravno organizovana zajednica dvoje ljudi je počela sa masovnim kidanjem u momentu kada je definisan sprazumni razvod. Najžalosnije je što danas na razvod većina gleda ravnodušno kao na svakodnevnu pojavu- zaključila je Berić.
Maloljetnički brakovi
Pored navedene problematike BiH je na „lošem glasu“ i kada su u pitanju maloljetnički brakovi. Samo u 2020. godini 85 „nevjesta“ mlađih od 18 godina stupilo je u bračnu zajednicu, a u istoj situaciji bilo je i trojica „mladoženja“.
-Problem maloljetničkih brakova može se posmatrati iz više uglova, socijalnog, zakonodavnog, ekonomskog, ali bez obzira o kojoj vrsti problema se govori jedno je sigurno – ove zajednice ostavljaju posljedice na djecu i njihov psihofizički razvoj, jasna je Dragica Simić, diplomirani socijalni radnik.
Ona naglašava da se djeca stupanjem u brak suočavaju sa različitim životnim teškoćama, njihov život se naglo mijenja, a od njih se očekuje da preuzmu odgovornost za svoje odluke.
-Prema Konvenciji o pravima djeteta, država se obavezuje obezbjediti djetetu zaštitu i brigu, koja je neophodna za njegovu dobrobit. Dobrobit djeteta od 13 ili 15 godina ne može biti brak bez obzira što neki to pokušavaju pravdati na različite načine. U praksi, sve više se susrećemo sa roditeljima, koji ne samo da pravdaju maloljetničke brakove, nego djecu postiču na iste. Rađajući djecu dok su i sami još djeca, u samom početku, suočavaju se sa onim životnim situacijama za koje nisu pripremljeni, a često djeca iz tih brakova odrastaju u uslovima koji ne osiguravaju njihov pravilan rast i razvoj. Kao pripadnici društva, svi smo pozvani da širimo svijest i ukazujemo na posljedice koje sa sobom nose, maloljetnički brakovi, zaključila je Simić za aloonline.ba.
Sposobni za brak ali ne i za posao
Majić se nadovezao i na ovu problematiku, te konstatovao da zvanična statistika ne publikuje detaljne podatke u strukturi bračnosti prema starosti, ali na osnovu teorija nupcijaliteta pretpostavka je da su maloljetnički brakovi većinom vezani za ruralne sredine. Kako kaže, supružnici su najčešće nižeg obrazovnog statusa i većinom vezani za romsku populaciju.
Sociolog Irinej Arsentić podsjeća da je sa pravne strane brak između maloljetnika moguć ako dobiju saglasnost od roditelja. Međutim parovi, sa druge strane, ne mogu zasnovati radni odnos, tj. ne mogu biti prijavljeni, što predstavlja problem vezano za egzistenciju.
-Snalazeći se, oni na razne načine dolaze do novca. Neki zavise od roditelja, a pojedini stiču novac na radikalnije načine pa nije rijetkost da se odaju kriminalu, trgovini drogom itd.. U svakom slučaju nije iznenađenje da podliježu raznoj socijalnoj patologiji, kazao je Arsentić.
NIKAD NIJE KASNO
Da je duša uvijek spremna za ljubav i ne poznaje granice govore podaci da je u periodu od 2016. do 2020. godine najstariji mladoženja imao 90 godina, a nevjesta 86.
Doduše, sa ovom romantičnom perspektivom se ne bi baš složili stručnjaci. Oni tvrde da, u većini slučajeva, iza ovakvih brakova stoji određena imovinska korist i da brak služi kao „ugovor o uzdržavanju“ koji za izdržavanju gdje se za uzvrat stiče materijalna korist.
