Delegat srpskog kluba u Vijeću naroda Republike Srpske Ognjen Tadić rekao je da je Republika Srpska jedinstvena i nedjeljiva politička zajednica, te da je pitanje zaštite njene imovine zajednički problem koji se mora zajedno rješavati i da opozicija treba konačno da se izjasni o uzurpacijama Kristijana Šmita.
Tadić je rekao da ko ne učestvuje u zajedničkom rješavanju problema, taj iskače iz političke zajednice Republike Srpske i “sami Bog zna kuda odlazi”.
On je potvrdio za magazin “Faktor” da je bio na skupu u Banjaluci, 20. aprila, koji je održan u organizaciji Boračke organizacije Republike Srpske kao odgovor na postupke Kristijana Šmita u vezi sa nepokretnom imovinom Srpske, naglasivši da je jasno da narod na protestima sam po sebi ne rješava problem, ali su protesti dio legitimnog demokratskog pritiska i samim tim neizostavni dio rješenja problema.
“Ako je dio političkih stranaka iz opozicije tražio opravdanje za bojkot ovih protesta u tome da tvrdi da je u ovom skupu bilo previše uticaja vlasti, onda neka oni odmah sljedeće sedmice zakažu miting sa istom temom, neka bude i stranački, neka se time konačno i snažno izjasne o Šmitovim uzurpacijama, a ja ću opet doći da ga podržim i svi trebamo doći, jer je pitanje zaštite imovine Republike Srpske zajednički problem”, istakao je Tadić.
Na pitanje kakve su posljedice Šmitovih postupaka i šta je sada ispravan odgovor Republike Srpske, Tadić je rekao da je Šmit htio da unese haos u imovinska pitanja i da taj haos bude nesnosan pritisak na političare zbog koga bi bili prisiljeni da usvoje zakon o imovini na nivou BiH.
“Malo se priča o tome da je on uzurpacijom uloge visokog predstavnika htio da dopuni i odluke kojima se zabranjuje raspolaganje imovinom tako da u te odluke unosi odredbu da je državna imovina sve ono što je Ustavni sud BiH do sada tretirao svojim odlukama – poljoprivredno zemljište, šume i rijeke.
Inače, ko bi danas, primjera radi, mogao odgovoriti na pitanje šta je u vlasništvu građana Istočnog Sarajeva koji su poslije rata investirali u stanove ili lokale izgrađene na zemljištu na kome su se nalazile kasarne JNA Slobodan Princip Seljo i Slaviša Vajner Čiča. Po Šmitu, i zluradima koji ga podržavaju, i za sve to može biti dato tumačenje da je državna imovina čije korišćenje se osporava”, ukazao je Tadić.
On je pojasnio da je Šmit svojim odlukama izazvao takav haos da, ukolio bi neko prihvatio te njegove dopise, ne bi se više znalo šta je šta, jer je on time na jednoj strani izvršio primjenu propisa iz Republike Srpske i FBiH kojima se, primjera radi, rješava pitanje odnosa javnih prirodnih dobara, društvene i državne imovine, a na drugoj strani je sve te propise negirao i dao prednost ukinutom Ustavu Republike BiH iz 1993. godine koji to pitanje vezuje za BiH i kaže da će se posebnim zakonom rješavati konkretna sudbina i društvene imovine i toga šta je državna imovina, što do danas nije učinjeno.
“Taj Ustav ne da nije moguće primijeniti, nego je praktično suspendovan usvajanjem dejtonskog Ustava, koji pitanje imovine ostavlja entitetima na rješavanje. Zbog toga je, čak i da je Šmit zaista visoki predstavnik, jedino moguće rješenje, koje na makar minimalan način daje pravnu sigurnost građanima, ono koje je uradila Srpska u smislu ignorisanja Šmitovih uzurpatorskih naloga”, naglasio je Tadić.
