Јoš je nepoznato ko će prezentovati izvještaj Kristijana Šmita koji je, zanemarujući činjenicu da nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, ipak uputio dokument gdje optužuje srpski i hrvatski narod za aktuelne probleme u BiH. Da bi demantovala njegove netačne navode, Republika Srpska poslala je svoju verziju dokumenta.
Paradoksalno, sa napadima stranaca traju i oni iz Sarajeva. Tako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ponovo povukao paralelu između Ukrajine i BiH, a za destabilizaciju okrivio Rusiju, na šta mu je srpski član Milorad Dodik odgovorio – muslimani i zapadne ambasade su ti koji destabilizuju BiH.
Osim Šmita koji na svoju ruku šalje izvještaj i etiketira Srbe, ali i Hrvate, orkestriranom napadu pridružili su se i bošnjački političari. Posljednji u nizu je predsjedavajući Predsjedništva Šefik Džaferović koji uoči sjednice, ali i Dana pobjede nad fašizmom šokira javnost zapaljivim porukama.
Upire prst u Rusiju optužujući je za destabilizaciju BiH, a holandskim medijima prizore iz Ukrajine poredi sa onima koji su se mogli vidjeti, kako kaže, u BiH prije tri decenije.
Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik jasan – BiH destabilizuju muslimani pomognuti s nekoliko zapadnih ambasada.
– Sve drugo je plod fantazije Šefika Džaferovića koji se, ničim izazvan, našao u temama iz visoke politike, ne znajući ništa drugo nego da se ulaguje zapadnom dijelu međunarodne zajednice. Prije toga bi, na primjer, mogao da odgovori koliko mudžahedina je lično kontrolisao u građanskom ratu u BiH i koliko zločina su napravili, a onda da ostavi svijetu da prosudi kako je moguće da je neko s takvom biografijom uopšte na slobodi. To što je u Predsjedništvu BiH dokaz je nenormalnosti u kojoj egzistira BiH – rekao je Dodik.
Džaferovića iz BORS podsjećaju da rat u BiH nije izazvao srpski narod koji je prihvatio ponuđena rješenja 1992. godine, dodajući da se bošnjački predstavnici nisu latili pera, već oružja.
– U delikatnim međunaordnim okolnostima koje trenutno vladaju u svijetu zaista je teško komentarisati, govoriti i stati na jednu ili na drugu stranu. Mislim da gospodin Džaferović često pravi određene izlete koji nisu na dobrobit nijednog naroda u BiH i Republici Srpskoj. Praviti analogiju između Ukrajine i BiH zaista je netaktično i ne priliči jednom državniku koji se nalazi u trojnom sastavu Predsjednitšva BiH – izjavio je Aleksandar Savić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske.
Da je bošnjački član Predsjedništva taj koji predstavlja prijetnju po BiH smatra i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Nenad Stevandić. Za Srnu kaže da je riječ o antidejtonskim izjavama koje nisu u interesu mira i suživota građana.
– Ono što je stvorilo Republiku Srpsku nimalo ne liči na ono što je danas u Ukrajini, jer je od 2014. do 2022. godine bilo uništavanje ljudi i imovine, ubijanje djece i civila, na koje niko nije reagovao. Neuporedivi su sukobi u Ukrajini sa Republikom Srpskom i BiH, jer su Ukrajina i Rusija zemlje koje graniče i imaju stogodišnje nerješene stvari, a BiH bez Republike Srpske ne postoji. Dejton je ovo opisao kao tragičan sukob – istakao je Stevandić.
I ne samo da bošnjačka elita ne čuje ili ne želi da čuje poruke srpskih zvaničnika da karakter sukoba nije isti, da je u BiH bio građanski rat, a da je Ukrajina koletaralna šteta u sukobu velikih, to očigledno ne dopire ni do Kristijana Šmita.
Iako je poslao izvještaj Savjetu bezbjednosti ostaje nepoznanica šta će se s tim izvještajem desiti budući da Šmit nema legitimitet i legalitet ove međunarodne institucije. Na Šmitove pisanije na vrijeme je reagovala Vlada Republike Srpske, pa su uoči sjednice na adresu Savjeta bezbjednosti upućena dva izvještaja.
– Kristijan Šmit je građanin u BiH koga je poslala njegova država da ovdje pokuša da nešto uradi, ali on nije dobio verifikaciju SB, dakle nije izabran po proceduri izbora visokih predstanika kako su birani prethodni i zato ga Republika Srpska ne prihvata – rekao je Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije.
U novembru prošle godine Rusija i Kina spriječile su obraćanje Kristijana Šmita u Savjetu bezbjednosti UN, pa je ključno pitanje, da li će dvije svjetske sile u srijedu učiniti isto? Neizvjesno je tako hoće li Šmitovi napori prilikom sastavljanja izvještaja biti uzaludni, te ko će eventualno govoriti u njegovo ime. Sa druge strane, poznato je da će predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija službeno boraviti u Njujorku, a osim učešća na sjednici, predviđen je i niz bilateralnih sastanaka.
